Akreditiranje svih fakulteta i studijskih programa u BiH počeće tek iduće godine, kaže direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH Nihad Fejzić.
Ističe da Agencija prije početka akreditacije mora kreirati jedinstvene standarde i pravilnike za regulisanje visokog obrazovanja.
NN: Šta će biti zadatak Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH u ovoj godini?
FEJZIĆ: Ova godina bit će ključna za poboljšanje situacije u visokom obrazovanju. Zadatak Agencije će biti da donese jedinstvene bh. standarde, pravila, normative i uputstva za regulisanje visokog obrazovanja, jer takvi dokumenti ne postoje. Nije moguće samo prepisivati ono što piše u Evropi. Kada donesemo minimalne standarde i pravila koja bi trebalo da regulišu oblast visokog obrazovanja, drugi važan zadatak je akreditacija. Svi univerziteti i svaki studijski program moraju biti akreditovani. Njih će akreditirati nezavisne ekspertne grupe, sastavljene od domaćih i stranih eksperata.
NN: Kakve su procjene, koliko će trajati proces akreditiranja?
FEJZIĆ: Očekujemo da će eksperti, nakon što uradimo standarde, normative i uputstva, tokom iduće godine obići sve fakultete i izvršiti uvid u studijske programe. Nezahvalno je projicirati kada će biti okončana akreditacija. U skladu sa okvirnim zakonom o visokom obrazovanju do kraja 2009. godine svi fakulteti su morali biti akreditovani. Nemamo šanse da to ispoštujemo. Nemoguće je veliki broj studijskih programa akreditirati za kratko vrijeme.
NN: Kakav će odnos biti prema privatnim fakultetima?
FEJZIĆ: Neće biti razlike. Prema svim fakultetima imat ćemo jednak pristup. Kvalitet u visokom obrazovanju ne može biti odgovornost samo jedne institucije. Uloga Agencije je da eksterno, nezavisno od mogućeg uticaja, dođe da provjeri, sugeriše.
NN: Koliko će otežavajuća biti činjenica da su fakulteti u FBiH pod ingerencijama deset ministarstava?
FEJZIĆ: Agencija se neće baviti ukidanjem fakulteta. Izvještaj eksperata o radu fakulteta bit će javan i dostupan svima. Za njega će znati studenti. Bit će dostavljen onima koji su dali licencu za rad fakulteta. Ako izvještaj bude negativan onaj ko je dao licencu fakultetu morat će ga zatvoriti i to je jasno kao dan. Sporo provođenje zakona je već sad otežavajuće. Sporan je pravilnik o akademskim zvanjima. I što prije mora biti donesen. Tu su i poslodavci koji ne provode Bolonjsku deklaraciju. Ne znamo na koji način tretiraju pripravnike koji su završili po Bolonji. Sve institucije moraju promijeniti pravilnike i otvoriti radna mjesta za njih.
NN: Kakvo je stanje u oblasti visokog obrazovanja u BiH?
FEJZIĆ: Zbog kasnog usvajanja zakona, kašnjenja u provođenju reformi i nepostojanja kantonalnih zakona o visokom obrazovanju, visoko obrazovanje u BiH u najmanju ruku je hetegoreno. Zbog neusvajanja kantonalnih zakona osam državnih univerziteta različito provode reformu. Reformu prate i nedovoljni finansijski kapaciteti.
NN: Šta su obaveze Agencije koja je osnovana u januaru prošle godine i šta je do sada urađeno?
FEJZIĆ: Agencija je formirana na osnovu okvirnog zakona o visokom obrazovanju. S obzirom na to da BiH nema državno ministarstvo obrazovanja, Agencija će osim osiguranja kvaliteta raditi i razvojni dio. Tek nedavno je imenovan direktor i Upravni odbor. Kapaciteti za rad Agencije stečeni su veoma kasno. Na prošloj sjednici Vijeća ministara BiH usvojen je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Tako da su formalno-pravni kapaciteti za rad Agencije stvoreni tek unazad 15 dana.
NN: Koliko će zaposlenih biti u Agenciji čije je sjedište u Banjaluci?
FEJZIĆ: Sistematizacija predviđa zaposlenje 35 osoba kroz četiri godine. U ovoj godini bit će zaposleno 12 ljudi. Kvalitet rada će zavisiti od kvaliteta kapaciteta Agencije. Trebat će puno obuke za uposlene kako bi svoj posao radili kako treba.
Studiranje mora biti jeftinije
NN: Da li je studiranje u BiH skupo, s obzirom na životni standard?
FEJZIĆ: Studiranje u BiH mora biti jeftinije nego u Evropi upravo zbog nižeg standarda. BiH mora imati visoko kvalitetno obrazovanje. Ispod toga mora da ima državne univerzitete gdje će studenti imati mogućnost da se školuju o trošku države. Ne smijemo razmišljati o visokom obrazovanju kao elitističkom. Ako sve bude pretvoreno u plaćanje, pravimo priveligiju. Za to sam da budu otvorene linije stipendiranja za studente koji se školuju na privatnim fakultetima.