Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, ocijenio je da je 2009. godina bila veoma teška i da će, prema procjenama svih svjetskih ekonomskih stručnjaka, i 2010. biti slična.
Ipak, on vjeruje da se ne treba predati jer uvijek postoje rješenja za kojima treba tragati, a zašto je neophodan stalni dijalog unutar BiH i ravnoteža unutar zemlje.
Recept za uspjeh u 2010. godini Špirić vidi u toleranciji, dijalogu i napornom radu.
NN: Kako ocjenjujete rad Savjeta ministara u 2009. godini?
ŠPIRIĆ: Za Savjet ministara je prošla godina bila složena i teška. Problemi i teškoće nisu prouzrokovani samo slabostima sistema BiH već i zbog globalne ekonomsko-finansijske krize koja je pogodila i mnogo jače ekonomije i proizvela mnogo više negativnih efekata nego što je u BiH.
U takvim uslovima, u kojima je i međunarodna zajednica ponekad nametala teme koje su bespotrebno stvarale dodatnu političku temperaturu, mislim da Savjet ministara može biti zadovoljan načinom na koji je radio. Moram da kažem da smo u okviru plana i programa koji smo zacrtali u zakonodavnom smislu i izrade bitnih strategija završili sa 70 odsto, a vizne liberalizacije 100 odsto.
NN: Koliko je negativna atmosfera, koja je tokom 2009. godine vladala u BiH, otežavala rad Savjeta ministara?
ŠPIRIĆ: Za svaki uspješan projekat, za svaku uspješnu priču treba dobra atmosfera. Tako i za svaku vladu treba globalno dobra atmosfera koja tjera svakog ministra da daje svoj maksimum. Nažalost, mi nismo imali to, već niz otežavajućih okolnosti. Taman kada uradimo jedan dio posla za koji mislimo da je dovoljan, onda dobijemo nova uslovljavanja od međunarodne zajednice, koja je bitan faktor unutar BiH. Znam da će doći vrijeme da moramo da razgovaramo o svemu, ali naprosto mora da bude red stvari kojima se moramo baviti kako ne bi bilo posrtanja na našem evroatlantskom putu.
NN: Koliko ste zadovoljni radom svojih ministara?
ŠPIRIĆ: To je izlišno pitanje jer ja nemam mogućnost da biram ministre i ne mogu da dajem ocjene o njima. S nekima sam dobar prijatelj i imam dobru saradnju, ali ima i ljudi koji bi mogli bolje da rade u Savjetu ministara.
NN: Da li bi ste ipak nekoga istakli?
ŠPIRIĆ: Ne postoji neko ko može da da primjedbe na rad ministra civilnih poslova Sredoja Novića, ministra finansija Dragana Vrankića, dobro su radili u Ministarstvu pravde, Ministarstvu spoljne trgovine, Ministarstvu odbrane. Dakle, mnoga ministarstva rade dobro svoj posao, moram da kažem da imam dobru saradnju i sa novim ministrom bezbjednosti. Vjerujte, lošu atmosferu ne produkuju ministri unutar Vijeća ministara nego se ona unese preko stranaka koje su vlasnici mandata ministara u ministarstvima.
Dakle, ne krivim ja nijednog ministra jer sa svima imam jednu ljudsku tolerantnu saradnju, ali naprosto ambijent i dokumenta koja definišu rad Vijeća ministara na samom startu taj organ čine manje uspješnim.
NN: Kada građani mogu očekivati da će moći putovati u inostranstvo bez viza?
ŠPIRIĆ: BiH je u ispunjavanju uslova mnogo ispred zemalja koje su već dobile bezvizni režim. Ispunili smo uslove iz "mape puta" i očekujem da će Evropska komisija i njeni predstavnici koji dolaze već u februrau izvršiti procjenu i dati zeleno svjetlo. Naravno, treba da proteknu procedure koje ima EK i mislim da će sredina naredne godine biti vrijeme kada će BiH i njeni građani dobiti bezvizni režim. Mislim da svi treba da budemo nagrađeni za ono što smo uradili u skladu s evropskim standardima. Ne radi političara i političke elite ili pobjednika ili poraženih na izborima već upravo radi građana BiH. Ako ne bude novih uslovljavanja i bude jedan princip za sve zemlje u regionu, onda nema nijednog razloga da juli ne bude vrijeme kada će građani BiH putovati bez viza.
NN: Da li bi liberalizacija viznog režima relaksirala političku situaciju u BiH?
ŠPIRIĆ: Ja uporno govorim već duže vrijeme da nam treba novi optimizam za uspjeh u drugim reformama i on se upravo gradio na tome da ispunimo sve uslove iz mape za liberalizaciju viznog režima. Da se to desilo i da smo dobili stepenicu više kada je u pitanju MAP i put ka NATO-u, onda bi to bile dvije dobre ulazne stvari u ostale reforme poput reforme Ustava. Nažalost, dugo stajanje BiH na evroatlantskom putu otvara mogućnosti projektima koji nisu saveznik uspjeha nikome u BiH. Tu se potvrđuje ona formula: ili ćemo zajedno uspjeti ili ćemo živjeti u zagrljaju neuspjeha jedno duže vrijeme. To nije nemoguće, alternativa na evropskom putu BiH je ili podjela ili vječiti radikalizam. Ja vjerujem da normalan čovjek koji stanuje na ovim prostorima želi da to bude alternativa.
NN: Srbija je odmah po liberalizaciji viznog režima podnijela kandidaturu za EU. Kada se može očekivati da će to uraditi BiH?
ŠPIRIĆ: Želim da čestitam Srbiji i pozdravljam napredak svake zemlje u susjedstvu. BiH je jasno poručeno iz Brisela da ne može podnijeti kandidaturu dok je u BiH prisutan OHR i visoki predstavnik s bonskim ovlaštenjima. Posljednji od uslova koje treba da ispunimo za odlazak OHR, ukoliko ne bude bilo novih uslovljavanja, rješenje je statusa imovine nakon čega bi mogao biti predat zahtjev za status kandidata. To može da se desi u prvom kvartalu naredne godine ukoliko budemo posvećeni tom poslu, ali može i da se ne desi u narednoj godini. Teško je biti prorok, ali ja pozivam sve da radimo, da ispunimo uslove da se desi tranzicija OHR-a i da BiH podnese zahtjev za članstvo kandidata.
NN: BiH nije primljena u MAP, da li očekujete da u narednoj godini može da dođe do nekih promjena i kako komentarišete to što je promjena Ustava jedan od uslova za ulazak u NATO?
ŠPIRIĆ: Nije dobro da se javljaju novi uslovi, pogotovo reforma Ustava, koja je kamen spoticanja i u drugim reformama. Reforma odbrane koju smo napravili je bila ulaz u druge uspješne reforme i ona je bila jedna od rijetkih integrirajućih faktora u BiH. Mislim da treba predano raditi na ispunjavanju uslova i ja i dalje vjerujem da će se ta mogućnost otvoriti u narednoj godini. Naravno, uvijek ima polemika i politikanstva koje prate takve projekte koji nisu saveznici uspjeha, ali se nadam da ćemo iz toga svega izaći. Napredovanje ka NATO-u ne traži samo reformu odbrane već svih drugih segmenata koji opet zahtijevaju reformu Ustava.
NN: Kako ocjenjujete to da se teška pitanja koja će se naći pred BiH rješavaju u izbornoj godini?
ŠPIRIĆ: Biće vrlo teško i mislim da međunarodna zajednica daje snažan doprinos stvaranju političke močvare u BiH. Mi sada imamo jasnu političku sliku BiH. Imamo FBiH, u kojoj se bošnjačka elita ne može ni u vezi s čim dogovoriti, odnosno ne postoji neko ko ima kontrolni paket političkih akcija i ko bi mogao da pregovara s partijama koje imaju hrvatski ili srpski predznak. Ono što imamo u RS je politička stabilnost, i SNSD koji ima taj kontrolni paket i snaga RS jeste politička pobjeda SNSD-a i Milorada Dodika. Međunarodna zajednica sada čini katastrofalnu grešku. Kada ne može u Federaciji proizvesti Dodika koji je tako snažan, koji može da pregovara, onda nastoji da u RS oslabi SNSD. To je greška u koju će upasti međunarodna zajednica jer će se desiti sasvim obrnuto, odnosno rast popularnosti SNSD-a. Doduše, to je dobro za SNSD, ali nije dobro za ono što će se dešavati u Federaciji. Imaćemo pobjedu SNSD-a, a u FBiH ćemo imati dalju segmentaciju unutar bošnjačkog političkog korpusa, i to ponovo neće biti dovoljno za one izazove koji će biti pred BiH. Međunarodna zajednica za to treba da se isključi iz izbora, čime će učiniti najveću uslugu svom kredibilitetu i spasiti BiH od njenog daljeg posrtanja.
NN: Ipak, ta pitanja će se morati rješavati. Da li će to biti izvodljivo u 2010. godini?
ŠPIRIĆ: O svim pitanjima treba razgovarati, ne treba gubiti vrijeme. Ukoliko strane budu spremne da naprave konstruktivnu atmosferu, to pozdravljam, ali je, nažalost, teško vjerovati u to.
NN: Kako se može prevazići problem imenovanja direktora agencija i uprava na bh. nivou?
ŠPIRIĆ: Ukoliko postoji dobra politička volja, mislim da ne postoji pitanje koje se ne može riješiti. To pitanje je još otvoreno i mi imamo dobar dio mjesta gdje su konkursi za izbor direktora zatvoreni i završene sve procedure. Međunarodna zajednica je završila reformu i inaugurisala princip konkursa kao vrhunski princip za izbor čelnih ljudi. Poštujući tu proceduru mi možemo uvijek doći do najsposobnijih i u okviru toga možemo da vodimo računa o etičkoj i nacionalnoj zastupljenosti. Imam osjećaj da za to ne postoji raspoloženje kod bošnjačke političke elite i da do izražaja dolazi narodna deviza "ko jamio, jamio". Nisam siguran da to može da puno traje. Vidim da je Sulejman Tihić, predsjednik SDA, pokušao da sačuva status kvo, nudeći neka rješenja na koja se niko ne odaziva. Mislim da je zadatak Savjeta ministara da, poštujući konkursne procedure, bira najbolje i najsposobnije. Imam osjećaj da se to želi izmisliti iz Savjeta ministara i da postane dio pregovaračke politike u BiH. Ako hoće da prave brlog od države u kojoj žive, ja im se tu ne mogu suprotstaviti.
Ja ne mogu da shvatim da direktor kojem je istekao mandat ostane u firmi poslije toga. U svakoj normalnoj zemlji kada direktoru istekne mandat, on spakuje kofere i kaže da do izbora novog posao radi njegov zamjenik, ali ovdje oni kojima istekne mandat naprosto bez zakonskog ovlašćenja vrše funkciju i biju političku bitku. Najmanje je tu bitno da li su oni Srbi, Hrvati ili Bošnjaci.
NN: Šta očekujete u 2010. godini?
ŠPIRIĆ: Mora se činiti sve da ne bude teža od 2009. godine. Na ovom našem evroatlantskom putu će još neko vrijeme da bude gordog posrtanja. Ja bih volio da se to ne desi i mislim da će biti mnogo složenija 2010. godina u ekonomskom smislu jer najoptimističnija imena ekonomske misli nisu spremna da daju neke jasne procjene i naznake kada će globalni svijet izaći iz recesije. Sve dok ne budu snažnije naznake izlaska iz globalne krize, i nas očekuje teško vrijeme.
Međutim, to što će biti teškoća ne znači da treba da se predamo i uvijek postoji neko rješenje za kojim treba tragati. Da bi se došlo do rješenja, treba postojati stalni dijalog unutar BiH i naravno da postoji ravnoteža unutar zemlje. Ja se ne radujem što ima više problema u FBiH nego u RS, ali naprosto moramo pomoći i Federaciji da savlada probleme kako bi RS još snažnije napravila ekonomski iskorak.
Ustav mijenjati postepeno
NN: Kakva je reforma Ustava potrebna?
ŠPIRIĆ: Ovdje se radi o reformi Ustava koja je u granicama Dejtona i koja nije negacijska, što znači da se ne negiraju ni entiteti niti država.
Treba stvoritri uslove da se sasvim otvoreno razgovara o svim pitanjima i zbog toga ne treba uslovljavati napredak ka NATO-u reformama Ustava. Ko zna koliko će se na našem evropskom putu zahtijevati korekcija Ustava i zato tu treba da se radi o evolutivnom, a ne revolucionarnom putu. Znači, moguće su male korekcije s kojima se svi slažu. Nikom nije zabranjeno na mašta da Ustav treba tako promijeniti da stvore državu po viđenju jednih. To naprosto nije moguće i iz te šeme treba izaći.
Popis važniji od promjene Ustava
NN: Koliko je pitanje popisa stanovništva bitno za BiH i da li je realno očekivati da ono bude riješeno u narednoj godini?
ŠPIRIĆ: Popis stanovništva je po mom sudu mnogo bitniji od reformi Ustava. Popis je bitan kako bi moglo biti upravljano politikama u BiH, ekonomskom, demografskom, razvojnom i svim drugim pogledima.
Naprosto ne mogu da se načudim čudu da ne postoji spremnost da bude izvršen popis BiH i da ciljna godina bude 2011. godina.
Mnogo je razloga za to što postoji spremnost EK i donatorskih zemalja da nam u konsultantskom smislu pomognu i naprosto ne mogu da shvatim one koji kažu "hajde da izvršimo popis stanovništva, a da rezultate ne primjenjujemo u narednih pet godina". Pa, šta će nam onda popis stanovništva jer je to skupa igračka.
Najavu Vlade RS da provede popis sam javno pozdravio. To neće definitivno riješiti probleme u BiH, ali će barem pomoći Vladi u RS da u ekonomskom smislu kreira procese i s njima upravlja.