Intervju

Osmić: Manje novca u budžetu ne ugrožava odbranu

Osmić:  Manje novca u budžetu ne ugrožava odbranu
Osmić: Manje novca u budžetu ne ugrožava odbranu

Zekerijah Osmić, ministar odbrane BiH, u intervjuu za "Nezavisne novine" kaže da jedinstveni odbrambeni sistem, pod civilnom komandom i demokratskim nadzorom, funkcioniše i pored teške ekonomske situacije i neprekidnog pada budžeta koji se izdvaja za odbranu te veoma turbulentnih savremenih zbivanja, kako u BiH, tako i u svijetu.

Kako kaže, probleme koje smo imali u ovoj godini nastojaćemo prevazići u narednom periodu.

Za Osmića nema dvojbe kada je u pitanju inicijativa u vezi sa sudbinom Oružanih snaga u BiH.

"Oružane snage BiH su jedno od najznačajnijih državnih obilježja i demilitarizacija samo u BiH nije moguća", kaže ministar odbrane.

NN: Kakav je Vaš stav o inicijativi za demilitarizaciju BiH, da li će to ikada biti moguće u državi poput naše?

OSMIĆ: Predsjedništvo BiH je nadležno za vanjsku politiku BiH te utvrđuje pravce i prioritete za provođenje vanjske politike BiH. Nedvosmisleno su precizirani prioriteti u provođenu vanjske politike, a to je očuvanje i zaštita nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH u međunarodno priznatim granicama, potpuna i dosljedna implementacija Dejtonskog sporazuma, pristupanje BiH euroatlantskim integracionim procesima itd. Oružane snage BiH su jedno od najznačajnijih državnih obilježja, koje svojim učešćem u međunarodnim misijama doprinose miru i stabilnosti u svijetu i grade pozitivan imidž BiH na vanjskopolitičkom planu. Prema tome, demilitarizacija samo u BiH nije moguća bez konsenzusa u odlučivanju u provođenju nadležnosti vrhovne komande i kontrole koje ima Predsjedništvo BiH nad Oružanim snagama.

Nezahvalno je davati prognozu o početku ili završetku uknjižbe perspektivnih vojnih lokacija

NN: Uvriježeno je mišljenje da je odbrana dubinski najstudioznije izvršena reforma u poslijeratnoj BiH, no isto tako posljednjih godina vidljivi su veliki problemi u funkcioniranju Ministarstva odbrane BiH. Kakvo ste stanje zatekli dolaskom na čelo ove institucije?

OSMIĆ: Upravo tako, u odnosu na sve reformske procese u BiH u postdejtonskom periodu, prevladava takav stav u vezi s odbrambenom reformom. U vezi s tim je više puta iznesena ocjena svih relevantnih predstavnika međunarodne zajednice da Ministarstvo odbrane (MO) provodi najuspješniju reformu u BiH, a da su Oružane snage (OS) BiH prepoznatljive po svojim pozitivnim rezultatima i profesionalizmu.

Jedinstveni odbrambeni sistem, pod civilnom komandom i demokratskim nadzorom, funkcioniše i pored teške ekonomske situacije i neprekidnog pada budžeta koji se izdvaja za odbranu te veoma turbulentnih savremenih zbivanja, kako u BiH, tako i u svijetu. Probleme koje smo imali u ovoj godini, prije svega na planu nabavki, pokretanju referata i pripremi tenderskih dokumentacija za logističke potrebe, neutrošenih sredstava za tekuću godinu, nastojaćemo prevazići u narednom periodu.

NN: Na koji način mislite riješiti pitanje viška naoružanja i municije? To Vas pitam prevashodno zbog mnogih kontroverzi u vezi s švercom i prodajom oružja, o čemu je bilo dosta govora i medijskih napisa.

OSMIĆ: Izrađeni su planovi da, u skladu s odlukom Predsjedništva BiH, viškovi mogu biti rješavani prodajom, donacijom ili uništenjem. Smatram i da je potrebno snažnije uključiti civilne kapacitete koji imaju sposobnost uništenja i rješavanja viškova, prvenstveno nestabilnih sredstava, da bi sigurnosni rizici bili smanjeni. Kada su u pitanju medijski napisi u vezi sa švercom oružja, mogu reći da sam u skladu sa nadležnostima poduzeo određene mjere i shodno nalazima provjera MO će poduzeti dalje korake. No, u vezi s tim napisima očekivati je da stav zauzmu i druga nadležna ministarstva i agencije.

NN: Da li je u nekom predstojećem pristojnom roku moguće završiti proces knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine kao državne, što je uvjet za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) u NATO-u? Kada bismo mogli dobiti zeleno svjetlo za aktiviranje MAP-a?

OSMIĆ: BiH se u procesu pridruživanja zemalja NATO-u nalazi korak od aktivacije programa MAP-a. Uslov za početak tog procesa je knjiženje vojne imovine. MO BiH, uz pomoć NATO štaba u Sarajevu, uradilo je imovinsko-pravnu analizu perspektivnih lokacija, a to je jedan od elemenata koji je potreban u procesu uknjižbe vojne imovine. Preostalo je samo da se nakon odluke Ustavnog suda utvrde modaliteti načina raspolaganja državnom imovinom, a što će obuhvatiti i pitanje vojne imovine. Bitno je napomenuti da su već na tri lokacije, u Orašju, Livnu i Žepču, od strane općinskih vijeća donesene odluke o prenosu imovine na nadležnost MO BiH. Nezahvalno je davati prognozu o početku ili završetku uknjižbe perspektivnih vojnih lokacija. Ipak, ispunjavanjem ovog uslova, a mislim da će to biti uskoro, od NATO-a ćemo dobiti zeleno svjetlo da otpočnemo naš akcioni plan za članstvo. Time bi bio ubrzan put BiH ka punopravnom članstvu u NATO-u.

Poduzeo sam mjere u vezi s medijskim napisima o švercu oružja

NN: Kada BiH, realno, može očekivati poziv za članstvo u NATO-u?

OSMIĆ: Priključenje BiH u NATO je pitanje države BiH, jer u NATO ne ulaze samo Oružane snage, nego država u cjelini. Što se tiče MO BiH, mi smo spremni i odlučni da razvijamo jedinstvene profesionalne oružane snage, organizovane, opremljene i obučene prema NATO standardima, sa veličinom i strukturom koja je u skladu sa odbrambenim potrebama i ekonomskom moći BiH.

NN: Hoće li biti moguće postići politički konsenzus za članstvo u NATO-u, s obzirom na poznate stavove iz RS po ovom pitanju?

OSMIĆ: Konsenzus je već prepoznat u Zakonu o odbrani, gdje je u članu 84 utvrđeno da će Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo BiH i svi drugi subjekti u okviru vlastite nadležnosti provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u NATO članstvo. Međutim, kao što je opštepoznato, definirani su i mehanizmi odlučivanja, posebno Predsjedništva BiH, koje svoju ustavnu i zakonsku ulogu u oblasti odbrane ostvaruje na principima konsenzusa. U tom kontekstu očekivati je aktivnosti koje će se poduzimati u narednom periodu, zasnovane na vrijednostima kompromisa i konsenzusa.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije