Kandidatura BiH za članstvo u EU neće biti prihvaćena bez sprovođenja odluke Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju "Sejdić-Finci", rekla je u intervjuu za "Nezavisne" Paola Pampaloni, šef Odjeljenja za BiH u Generalnoj direkciji za proširenje Evropske komisije.
Ona upozorava da je BiH zbog unutrašnjih problema i nepostizanja dogovora nepovratno izgubila mnogo novca iz evropskih fondova, a ujedno je i jedina zemlja u regionu koja još nije aplicirala za članstvo u EU.
"Situacija je takva da nemamo dovoljno reformi u BiH koje bi omogućile vjerodostojnu aplikaciju za članstvo koju bi razmatrao Savjet EU", kaže Pampalonijeva.
Inače, Pampalonijeva je u ponedjeljak i utorak boravila u Banjaluci u nezvaničnoj i nenajavljenoj posjeti i razgovarala sa rukovodstvom RS, ali detalji razgovora nisu saopšteni.
NN: Čime se bavi Odjeljenje kojim Vi rukovodite?
PAMPALONI: Moje odjeljenje je formirano 2009. godine, nakon što je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. Odgovorni smo za većinu pitanja u odnosima između EU i BiH. Moj posao je da nadgledam implementaciju SSP-a. Takođe, ja sam odgovorna za IPA programe za pomoć BiH, koji iznose oko sto miliona evra godišnje. Moje odjeljenje odlučuje o prioritetima i dodjeljuje sredstva za projekte koje onda sprovodi naša delegacija u Sarajevu. Ja odobravam novac, koji se onda iz Brisela transferira za konkretne projekte u BiH. Mi takođe pripremamo i izvještaj o napretku, koji se objavljuje jednom godišnje. Jedan od mojih zadataka prošle godine je bilo nadgledanje kako vaše vlasti ispunjavaju uslove za viznu liberalizaciju, kako bi Komisija mogla donijeti preporuku o ukidanju viza. Kao što znate, ovo je jedna uspješno završena priča. Osim ovim, mi se bavimo svim što se tiče pravne stečevine EU - od pitanja transporta, okoline, poljoprivrede, slobodnog protoka ljudi, roba i kapitala, itd. Sva su to pitanja s kojima ćete se suočiti u narednim godinama kada budete pregovarali za članstvo. Moje odjeljenje će time rukovoditi sve dok ne uđete u EU. BiH mora dodatno da pojača svoje napore da prestane da zaostaje za regionom. Nemojmo zaboraviti da bi SSP trebalo da stupi na snagu početkom 2011. godine, a tada će BiH biti u mnogo intenzivnijem mehanizmu dijaloga sa EU nego što je to sada.
NN: Da li je tačno da mnogo novca namijenjenog za projekte u BiH propada i da Evropska komisija u stvari gubi novac zbog unutrašnjih problema u BiH?
PAMPALONI: Da, to je nažalost tačno. Ali, puno važnije od toga je da građani BiH gube zato što ti projekti nisu implementirani. Evo nekoliko konkretnih primjera. BiH je izgubila veliki novac u projektu izgradnje graničnih prelaza u Brodu i Grudama, odnosno oko šest miliona evra, jer vlasti nisu izdale potrebne dozvole. Osim toga, RS nije pristala na tehničke uslove za mikrobiološke laboratorije, kako bi bila povećana biološka sigurnost u zemlji, pa smo nakon toga revidirali tender jer smo rekli, ako RS to ne želi, šteta je da FBiH ne dobije opremu. Ali, zbog kašnjenja tender nije mogao biti pokrenut na vrijeme, pa nije bilo moguće zaključiti ugovor. BiH je izgubila pola miliona evra. Takvih primjera ima još. Moram da kažem da su to sve stvari koje će BiH morati da uradi, ali moraće to finansirati svojim sredstvima jer je izgubila novac od EU, što je žalosno. I ne samo to, nego postoji opasnost da BiH izgubi veliki novac i u budućnosti. Naime, 5,4 miliona evra kroz fondove čeka jer BiH nije ostvarila napredak u postavljanju strukture IPA fondova za ruralni razvoj, zbog čega će vaši poljoprivrednici ostati bez velikog novca koji im je potreban. EU je odvojila i 4,3 miliona evra za popis, a bez zakona o popisu na državnom nivou postoji rizik da će i ovaj novac biti izgubljen. EU je odobrila vrlo povoljan kredit od sto miliona evra kako bi pomogla entitetskim i državnim budžetima. Za RS je predviđeno 30 miliona, za FBiH 60 miliona, a na državnom nivou deset miliona evra. Za isplatu prve tranše od 50 miliona preduslov je dogovor o globalnom fiskalnom okviru za naredne dvije godine. A dogovor o budžetu na državnom nivou za 2011. godinu još nije postignut, što je za žaljenje, jer bi inače 50 miliona vrlo brzo moglo da bude prebačeno u entitetske budžete i u državni budžet koji su u velikoj potrebi, i nas zbunjuje zašto se to dešava da BiH ne uzima novac koji bi joj mogao pomoći. Mi od vas ne tražimo da se dogovorite o svakoj stavki budžeta, nego samo o globalnom okviru.
NN: Kada bi BiH mogla da podnese kandidaturu za članstvo?
PAMPALONI: To će odlučiti vaše vlasti, ali kada dođe do toga, moje odjeljenje će pripremiti upitnik koji će poslati u BiH. Nakon što dobijemo odgovore na naša pitanja, posjetićemo BiH da provjerimo da li ti odgovori odgovaraju realnosti i predložićemo mišljenje Savjetu EU sa preporukom da li da prihvati kandidaturu. Ali moram da kažem da BiH mora da izmijeni Ustav, koji mora uskladiti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. To je apsolutno neophodan uslov. Svaka zemlja koja želi da bude u EU mora poštovati ovu konvenciju.
NN: Znači, bez implementacije presude u slučaju "Sejdić-Finci" nema ni odluke o kandidaturi za članstvo?
PAMPALONI: Konvencija je esencijalni dio EU i bez nje nema ni odluke o kandidaturi.
NN: Kad ste spomenuli vize, kako komentarišete pozitivnu odluku?
PAMPALONI: Jako smo srećni da je donesena pozitivna odluka, koja je dokaz da političari u BiH mogu postići napredak ako to stvarno žele. Moram da kažem da smo imali najbolji pristup tokom cijelog tog procesa. Nismo ništa nametali, sa svima u BiH smo razgovarali o rješenjima koja su prihvatljiva i za nas i za državu i njene entitete. Puno toga nije bilo vidljivo javnosti, ali sada je to konačno postalo vidljivo i vaši građani konačno mogu putovati bez viza. To je veliki dan za BiH.
NN: Gdje je BiH danas kada se radi o evropskim integracijama?
PAMPALONI: Zaključak u izvještaju o napretku je bio da nedostatak zajedničke vizije političkih lidera kuda zemlja treba da ide blokira ključne reforme i dalji napredak ka EU. Kada bi institucije hitno uskladile Ustav sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, to bi već bio veliki korak naprijed. BiH mora da pojača efikasnost institucija i na državnom nivou i na entitetskim nivoima zato što BiH mora biti sposobna da usvoji, implementira i primijeni zakone i pravila EU kako bi nastavila sa integracijama. Od krucijalne je važnosti da razvijete efikasne mehanizme koordinacije između državnih i entitetskih institucija, koji će omogućiti da BiH u EU govori jednim glasom kada prezentuje svoje stavove.
NN: Svi govore da BiH zaostaje za regionom. Koliko je ozbiljan taj zaostatak?
PAMPALONI: BiH je jedina zemlja u regionu koja još nije aplicirala za članstvo, ne računajući Kosovo, koje je specifičan slučaj. U novembru smo dali mišljenje za kandidaturu Albanije i Crne Gore, a pripremamo mišljenje za Srbiju. Situacija je takva da nemamo dovoljno reformi u BiH koje bi omogućile vjerodostojnu aplikaciju za članstvo koju bi razmatrao Savjet EU. Taj nedostatak napretka za obične građane vaše zemlje znači, s obzirom na to da biste kao kandidat dobili strukturne fondove koji su mnogo veći od IPA fondova, da će im svakodnevica i dalje biti teška jer nema poboljšanja obrazovanja, nema boljih ekonomskih uslova, niti kvalitetnijeg života za ljude.
NN: Hoće li BiH ostati crna rupa u regionu?
PAMPALONI: To je ozbiljan problem, ali nakon što su me vaši političari uvjerili da će evropska pitanja biti na vrhu njihove političke agende, ja sam uvjerena da se to neće desiti. Naravno, to ćemo moći potvrditi tek kad bude formirana nova vlast i kad počnemo raditi sa njima. Ako su mi rekli istinu, onda je to odlična prilika da BiH uhvati korak sa regionom. Ali, upozoravam da nema vremena za gubljenje.