Lični podaci su privatna svojina građanina i nijedna institucija u BiH ne može da ih koristi mimo zakona, ali u praksi je drugačije, tvrdi Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
O zakon se ogluše prvo javne institucije jer niko za tri godine od donošenja zakona nije usvojio podzakonske akte, a lične podatke građanima traže od tržnog centra do državnih institucija i još im naplaćuju takse zbog toga.
Kovačević naglašava da Agencija ima namjeru da zaštiti građane od ove prakse, a traže izmjene Zakona o ličnoj karti, da bude zabranjena upotreba kopija, te najavljuje uskoro i prekršajne naloge kako bi mogli naplaćivati kazne koje mogu biti i do 100.000 KM.
"Ne možemo odmah na sve propuste reagovati jer ni Agencija ne radi u punom kapacitetu. Od 45 sistematizovanih radnih mjesta zaposleno je 16, a nastojali smo da prvo bude osposobljena inspekcija, a kasnije ćemo i druge sektore", rekao je Kovačević, te podsjetio da su naložili "Elektroprivredi BiH", ali i drugim javnim preduzećima da unište baze matičnih brojeva građana jer nemaju pravo na to.
NN: Da li u Agenciju stižu pritužbe građana ili nekih institucija zbog eventualnih zloupotreba ličnih podataka?
KOVAČEVIĆ: Svaki građanin ima pravo da podnese prijavu Agenciji kada sazna ili posumnja da su njegovi lični podaci protivzakonito obrađivani. Ima prigovora, ali, nažalost, svijest građana o zaštiti ličnih podataka i pravima koja iz toga proizlaze su na istom nivou i radimo na kampanji da to popravimo. Više o tome ima na našoj web stranici, a biće kampanja 28. januara, kada je Dan zaštite ličnih podataka.
NN: Građanima svakodnevno traže matični broj ili ličnu kartu, od tržnih centra do državnih institucija. Kako da se tome odupru?
KOVAČEVIĆ: Lični podatak je svaka informacija koja se odnosi na identifikovano lice ili na osnovu kojeg je nekog moguće identifikovati. Lični podaci se mogu obrađivati samo na osnovu saglasnosti lica na koje se oni odnose ili ako postoji pravni osnov. Lični podaci su privatno vlasništvo, a olako se daju. Oni koji ih obrađuju ne znaju u dovoljnoj mjeri svoje zakonske obaveze o zaštiti ličnih podataka, a proizvoljno ih traže i čuvaju duže nego što treba. Građani možda nemaju dovoljno svijesti o tome, a odgovorni su oni koji traže i obrađuju podatke. Podaci se mogu koristiti samo u svrhu zbog koje su prikupljeni. Proizvoljno korišćenje ličnih podataka je protivzakonito, a najbolji primjer su kopije ličnih karata. Ići ćemo sa prijedlogom zakona o ličnoj karti kojim bismo zabranili kopiranje i uopšte takve zahtjeve koji mogu omogućiti krađe identiteta.
NN: Nedavno ste imali inspekciju, jeste li zadovoljni nalazima?
KOVAČEVIĆ: Izvršili smo nadzor u 20 javnih organa, prvenstveno policijskih, s obzirom na osjetljivost i obim ličnih podataka koje obrađuju. Uočeni su propusti i predložene mjere. Iz Zakona o zaštiti ličnih podataka proizlaze dvije obaveze za javne organe, a to je donošenje podzakonskog akta, odnosno Pravilnika obrade ličnih podataka, te Plana zaštite ličnih podataka. Ovakvo stanje u oblasti zaštite ličnih podataka je neprihvatljivo. Čini se da kod nas bude donesen zakon i tu je kraj priče. Postoje kaznene odredbe, ali činjenica da većina javnih organa nije donijela podzakonske akte dovoljno govori o tome kako se poštuje zakon. Ostali su recidivi prošlosti gdje javni organi misle da su oni vlasnici svih podataka, pa i ličnih. Iduće godine uspostavićemo glavni registar s informacijama o svim zbirkama ličnih podataka u BiH.
NN: Kako je riješen slučaj u Ministarstvu bezbjednosti BiH kada je od zaposlenih traženo da se izjasne imaju li dvojno državljanstvo?
KOVAČEVIĆ: Tada smo dali mišljenje na zahtjev Savjeta ministara i utvrđeno je da bi bilo protivzakonito prikupljanje tih ličnih podataka na takav način. To je odlučeno u početnoj fazi i bilo bi bolje da naše mišljenje traže ranije. Uputili smo incijativu da Savjet ministara promijeni pravilnik da bi svi propisi koji idu na njihove sjednice, a tiču se obrade ličnih podataka, išli prvo na naše mišljenje, kao što sve finansijske odluke idu Ministarstvu finansija. Nismo dobili odgovor na ovu inicijativu koju smo uputili prije osam mjeseci.
NN: Za primjedbe Agencije o traženju uvjerenja o nekažnjavanju građanima neki poslanici u bh. parlamentu tvrde da je to glupost?
KOVAČEVIĆ: Poslanik Hazim Rančić izjavio je da je nonsens to što Agencija štiti građanina samog od sebe. Građane štitimo jer se smatramo njihovim servisom, a to bi trebalo da bude svaka javna institucija. Evo, još jedan primjer, kada traži uvjerenje o nošenju oružja, građanin dođe u MUP i podnese zahtjev, a onda ga upute u drugu kancelariju pa mu kažu: "Donesite uvjerenje o nekažnjavanju, pa onda rodni list i sve to platite." Ne štitimo građane od građana već od takve prakse da im dokumente traže za sve iako to institucije mogu i same dobiti po službenoj dužnosti ako postoji pravni osnov. Zalažemo se da građanin podnese zahtjev, da se identifikuje i da time bude završena sva njegova aktivnost. Proizvoljno određivanje takse od 35 KM u MUP-u KS za uvjerenje o nekažnjavanju je protivzakonito i tražili smo da prestanu s tom praksom. Parlamentarna komisija ovo je uvjerenje mogla tražiti po službenoj dužnosti, a i kada traže, moraju tačno da navedu svrhu.
Stižu i pritužbe policajaca
NN: Da li je moguće kazniti Parlamentarnu komisiju jer krši Zakon o zaštiti ličnih podataka?
KOVAČEVIĆ: Moguće je kazniti odgovorno lice, a ne javni organ i ove komisije bi trebalo da propišu proceduru kako da postupaju u ovakvim slučajevima i da je uvrste u Poslovnik o radu. Zakon je usvojen 2006. godine, a predviđene su kazne i do 100.000 KM. Mi ćemo moći izdavati prekršajne naloge, uradili smo obrazac i prvo smo morali dobiti saglasnosti, uvezati se u registar kazni kako bismo mogli izricati sankcije. Radimo na izradi instrukcije da bude regulisan i sadržaj policijskih evidencija. Ni policija ne može raditi proizvoljno s ličnim podacima. Imali smo nedavno prigovor jednog policijskog službenika od kojeg su tražili otiske prstiju jer on vrši uviđaje. Nije pristao na to i traži mišljenje da li je zahtjev njegovih šefova u skladu sa zakonom.