Intervju

Pratite nas na Google news

Posljednji ministar spoljnih poslova DDR za "Nezavisne": BiH mora da prevlada prošlost

Posljednji ministar spoljnih poslova DDR za "Nezavisne": BiH mora da prevlada prošlost
Foto: N.N. | Posljednji ministar spoljnih poslova DDR za "Nezavisne": BiH mora da prevlada prošlost
Dejan Šajinović

Osnovao sam u ilegali Socijaldemokratsku partiju DDR jer sam želio slobodno i demokratsko društvo, kaže za "Nezavisne" Markus Mekel, posljednji ministar spoljnih poslova DDR, koji je na tu poziciju došao na prvim demokratskim izborima.

"Nikakvog osjećaja za osvetu nisam imao. Imao sam samo svijest da moramo otkriti sve počinjene zločine i da mora biti sproveden pravni proces", rekao je on.

NN: Smatrate li da su ljudi koji služe diktaturama loši ljudi, ili su to dobri ljudi koji su se zatekli u lošim okolnostima?

MEKEL: Svaki čovjek pokušava živjeti najbolji mogući život i otuda najveći dio društva pokušava da se prilagodi. Svako želi stan, hranu, obrazovanje, tako da postoji jedna vrsta oportunizma.

NN: Mislite li da su ljudi u DDR služili vlasti iz ubjeđenja ili oportunizma?

MEKEL: Naravno da je bilo ljudi koji su to radili iz ubjeđenja. U DDR su ljudi nakon 1945, poslije nacističkih grozota, željeli bolju, drugačiju Njemačku. Željeli su razvlastiti kapitaliste koji su velikim dijelom podržali Hitlera i napraviti novo i pravednije društvo. Tada su čak i intelektualci dolazili u DDR iz čistog idealizma.

NN: Da li je bilo ljudi koji su prihvatili DDR kao neku vrstu pokajanja zbog Hitlerovih zločina tokom Drugog svjetskog rata?

MEKEL: Za mnoge prave komuniste pakt Hitler - Staljin je bio pravi šok. Staljin je mnoge njemačke komuniste dao ubiti, a mnoge koji su izbjegli iz Njemačke je isporučio Hitleru. To je za njemačke komuniste bilo strašno iskustvo. A nakon rata bilo je mnogo njemačkih komunista koji su u sovjetskoj okupacionoj zoni, koja je postala DDR, iskreno željeli izgraditi pravedniju državu. Mnogi su u to vjerovali.

NN: Šta je Vas lično motivisalo da se suprotstavite DDR režimu?

MEKEL: Ja sam rođen u DDR, ali u jednoj religioznoj porodici. Moj otac je bio evanđeoski pastor. Naša crkva se tokom nacizma javno usprotivila nacističkoj ideologiji. Ljudi s takvom pozadinom su 1945. godine u sovjetskoj okupacionoj zoni bili na neki način priznati kao prvaci pokreta otpora protiv nacizma i dobili su jednu vrstu autonomije. Naša crkva nije bila ražalovana, bilo joj je dozvoljeno da se samoorganizuje. Kada je uspostavljena DDR 1949, pokušali su potisnuti Crkvu, tako da sam ja odrastao s ozbiljnom distancom prema DDR.

NN: Kako ste svoju vjersku misiju povezali s političkom borbom protiv DDR?

MEKEL: Kada naiđete na ateističke društvene ideologije koje negiraju vjeru, tada treba da u prvi plan stavite svoju službu Hristu i njega slijedite. Meni nije predstavljalo problem suprotstaviti se nečemu što negira ljudsku slobodu, ljudska prava i dostojanstvo. Meni su ovi društveni prioriteti prirodno spojivi s mojom vjerom, a to sve skupa me distanciralo od DDR.

NN: Na koji način ste se Vi suprotstavili DDR?

MEKEL: Kada se pojavio Gorbačov, činilo se da se nešto može promijeniti i učinilo se da bi trebalo pokušati s nekom strukturom van Crkve. S prijateljem sam u ilegali osnovao Socijaldemokratsku partiju tokom ljeta i jeseni 1989. godine. Tako smo se uključili u pokret koji je doveo do mirne revolucije, a ona do slobodnih i demokratskih izbora, a to je onda dovelo do pada zida.

NN: Kad ste postali dio Vlade DDR, jeste li je željeli srušiti?

MEKEL: Mi smo samo željeli živjeti u demokratskoj državi, to je bio apsolutni prioritet i to je bio razlog zbog kojeg smo osnovali SDP. Tada nismo imali blagog pojma da bi moglo doći do prevladavanja njemačke podjele. Ali kada su 8. oktobra mase ljudi izašle na ulice, a da sigurnosne snage nisu zapucale, postalo mi je jasno da ćemo svoj cilj moći ostvariti demokratskim sredstvima. Naravno, svima je bilo jasno da ne može postojati zid koji dijeli dvije demokratske države i sasvim prirodno je postalo jasno da zid ne može ostati. Ja sam tada postavio naše prioritete: prvo sloboda, pa onda ujedinjenje jer niko tada nije mogao biti siguran u kojem smjeru će se stvari kretati u Evropi. Ali, kad je 9. novembra kroz ovu mirnu revoluciju pao zid, postalo je jasno da je počela sljedeća faza - ujedinjenje. I to je bio moj centralni zadatak kao ministra spoljnih poslova.

NN: Kakav je bio osjećaj sjediti u vlasti zemlje protiv koje ste se cijeli život borili?

MEKEL: Kada smo pregovarali o izborima, nismo željeli da Komunistička partija donese izborni zakon jer bi ga onda napravili kako njima odgovara. Mi smo za pregovaračkim stolom s njima ispregovarali uslove za slobodne izbore. Prvo smo ukinuli državnu bezbjednost, pa smo onda donijeli izborni zakon, zakon o strankama i tako počeli s procesom transformacije u demokratsko društvo. Nakon toga smo otvorili tajne dokumente Stazija. Za pregovaračkim stolom smo počeli proces donošenja novog ustava. Na izborima je postalo jasno da su građani DDR glasali za stranke koje su zagovarale ujedinjenje. Tako je onda naš prioritet bio početi pregovore sa Saveznom Republikom Njemačkom o ujedinjenju, a s međunarodnim faktorom o suverenitetu Njemačke.

NN: Kad ste ušli u Vladu DDR i postali uticajni lider, jeste li željeli osvetu protiv onih koji su ubijali ljude koji su bježali preko Berlinskog zida na Zapad ili činili druge zločine?

MEKEL: Nikakvog osjećaja za osvetu nisam imao. Imao sam samo svijest da moramo otkriti sve počinjene zločine i da mora biti sproveden pravni proces. Takođe, željeli smo otvaranje svih tajnih akata i da se dozvoli ljudima koji su bili predmet praćenja da vide svoje akte. Željeli smo obeštećenje i satisfakciju za žrtve. Nismo, dakle, željeli samo promjenu sistema, već da se zna ko je šta radio da bi nove demokratske institucije dobile na snazi.

NN: Kod nas ima mnogo ljudi koji su nostalgični za socijalizmom jer misle da je tada bilo bolje. Ima li toga i u Njemačkoj?

MEKEL: U Njemačkoj sigurno ima nekoliko ljudi koji bi željeli nazad u DDR. Ta ostalgija (ost=istok na njemačkom) i kod nas postoji, gdje se zaboravljaju sve te loše stvari i govori samo o pozitivnim. Debata o onome šta je DDR značila i danas se vodi.

NN: S kakvom porukom dolazite u BiH?

MEKEL: Nemam neku posebnu poruku, osim da kažem da je potrebno prevladati prošlost. Svako društvo je složeno i mora samo naći način kako da izabere najbolji put. Važno je da taj dijalog vodite sa svojim komšijama i ljudima oko vas. Takve debate imali smo i u Njemačkoj nakon nacizma.

NN: I u Njemačkoj raste desni nacionalizam. Kako se boriti protiv toga?

MEKEL: Živimo u demokratiji, a to znači da svako može zastupati svoje mišljenje pod uslovom da ne naudi drugim ljudima. Međutim, iz istorije treba učiti. Ja sam ubijeđeni Evropljanin i vjerujem da nam je budućnost svima zajednička u Evropi. Veliki sam zagovornik proširenja i javno sam kritikovao francuski stav u vezi sa zapadnim Balkanom. To je velika greška EU i protiv toga se moramo boriti. Ulazak zapadnog Balkana u EU je u našem zajedničkom interesu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije