Globalna ekonomska kriza povećala je rizike za kamatare, neredovno je vraćanje posuđenog novca što dovodi do sve češćih sukoba među kamatarima, ali i između kamatara i njihovih dužnika.
Ovom ocjenom Predrag Kurteš, načelnik Kriminalističke policije MUP-a Kantona Sarajevo, objašnjava činjenicu da su se u Sarajevu u zadnjih nekoliko dana desila dva ubistva zbog utjerivanja dugova.
NN: Koji su uzroci rasprostranjene pojave kamatarenja? Nedavno su se u Sarajevu dogodila dva ubistva zbog kamatarenja, dva sudska postupka (Gaši i Orić) vođena su zbog iznude, a podnesene su i brojne krivične prijave.
KURTEŠ: Kamatarima je na ruku išla teška ekonomska situacija u društvu, nestašica novca, posebno u oblasti malog i srednjeg poduzetništva, limiti i složene bankarske procedure za dobijanje legalnih kredita. Isplativost ove kriminalne radnje ogleda se u tome da tražilac sam najčešće traži kamatara i u pravilu pristaje na sve njegove uslove, prije svega na izuzetno visoku kamatu na uzeti novac, čak i do 20 posto na mjesečnom nivou.
Često tražilac novca kamataru putem legalno sklopljenih ugovora prepisuje vlastitu imovinu, čija vrijednost višestruko prevazilazi iznos posuđenog novca, uz klauzulu da se ugovor aktivira nakon određenog roka, čime kamatar praktično legalno štiti svoj materijalni interes. Među samim kamatarima se nekada formiraju svojevrsne piramide tako što se na vrhu nalazi osoba koja ima novac, ispod nje su lica, također kamatari, koji od osobe na vrhu uzimaju novac takođe na kamatu, a onda taj novac posuđuju uz višu kamatu nego što su ga sami uzeli i na razlici ostvaruju profit.
NN: Koliko se, prema policijskim informacijama, osoba u Sarajevu bavi kamatarenjem i možete li stanje uporediti s ranijim periodom, recimo prijeratnim?
KURTEŠ: Pojava kamatarenja je izraženija nego ranije. Policija raspolaže operativnim saznanjima o određenom broju osoba sa područja Sarajeva koje se bave kamatarenjem. O detaljima ne mogu govoriti javno.
NN: Zbog čega je teško prikupiti dokaze o ovim krivičnim djelima čak i kad žrtve kamatara pristanu da svjedoče?
KURTEŠ: Suština težine dokazivanja ovih krivičnih djela ogleda se u činjenici da tražilac novca dobrovoljno ulazi u poslovni odnos sa kamatarom. Pristaje na sve njegove uslove prilikom dogovora samog "posla", što kamataru daje vrlo široke mogućnosti da rizik od naknadnog krivičnog gonjenja svede na minimum.
NN: Kakvo je stanje sigurnosti u Kantonu Sarajevo i kakvi su vam ljudski i materijalni resursi u borbi protiv kriminala?
KURTEŠ: Ukupno stanje sigurnosti ove godine je bolje u odnosu na pokazatelje iz prethodne godine. Broj krivičnih djela je manji za devet odsto. Broj policiji prijavljenih krivičnih djela iz oblasti protiv života i tijela ukupno gledano je manji nego prošle godine, uz istovremeno visok procenat rasvijetljenosti preko 90 posto.
Trenutno nam po važećoj sistematizaciji nedostaje 250 službenika, a i pored toga smo stanje sigurnosti tokom ove godine držali pod kontrolom. Moram istaći da nismo tehnički opremljeni i da su kriminalci u tom smislu opremljeniji od nas. Oni imaju mogućnost da svakog trenutka promijene mobitel, imaju svoje veze, šifre i kodove, a nažalost mi još na takvom nivou nismo opremljeni. I pored toga mi postižemo dobre rezultate. Primjera radi, policija je tokom ove godine oduzela više od 690 komada vatrenog oružja i time smo možda spriječili najmanje 10 ubistva.
NN: Prema policijskim biltenima, dnevno se u Sarajevu dogode po tri- četiri razbojništva. Kriminalci građanima otimaju tašne, telefone, lančiće s vrata. Šta je uzrok ovolikom porastu broja pljački?
KURTEŠ: To su djela koja u najvećoj mjeri opterećuju policiju. U 11 mjeseci ove godine bilježimo porast u odnosu na isti period prošle godine. U najvećoj mjeri su napadnute kladionice, a povećan je broj i napada na uposlenike u prodavnicama. Ulažemo značajne napore da, s ciljem prevencije, koliko je to objektivno moguće, operativno "pokrivamo" potencijalne izvršioce. S ciljem prevencije pojačano je prisustvo inspektora u civilu na lokacijama gdje se ova krivična djela ponavljaju. Od ukupnog broja evidentiranih počinilaca razbojništava, 79 posto su osobe koje su više puta počinile ova krivična djela, odnosno povratnici, a među njima je najviše maloljetnika. U FBiH još nema specijalizovane ustanove za smještaj i resocijalizaciju maloljetnih delinkvenata. Nedopustivo veliki broj pravosnažno osuđenih osoba, kao i osoba koje se zbog psihičkih problema agresivno ponašaju, svakodnevno hodaju gradom zbog nedovoljnih zatvorskih i bolničkih kapaciteta u FBiH. Ova lica predstavljaju latentnu opasnost ličnoj i imovinskoj sigurnosti građana Kantona Sarajevo.