Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kazao je da se Pravilnik o podsticajima u poljoprivredi za 2009. godinu suštinski ne razlikuje od prošlogodišnjeg, kada je u pitanju struktura mjera i da su izbačene kamate kao mjera.
"Zadržane su mjere podrška proizvodnji i dohotku, kapitalne investicije, razvoj ruralnih zajednica i ostale mjere u koje spadaju zaštita zdravlja bilja i životinja i slično, što smo odvojili da ne bi opterećivale ostale mjere", naveo je Bratić.
NN: Zašto su izbačene kamate iz pravilnika?
BRATIĆ: Iz pravilnika su izbačene kamate, ali one nisu bile ni prošle godine na početku, a i nema razloga da budu u pravilniku s obzirom da su nedavno odlukom Vlade RS poboljšani uslovi kreditiranja i smanjene kamate koje, na primjer, za nerazvijene ili izrazito nerazvijene opštine za poljoprivredu iznose između 4 i 5 odsto.
NN: U pravilniku su na neke podsticajne mjere stavljeni gornji i donji limiti. Zbog čega?
BRATIĆ: Planom mjera za prevazilaženje svjetske ekonomske krize, koji je usvojila Narodna skupština RS gdje je jedna od mjera agrar, jeste i ograničavanje gornje i donje granice, u smislu da idemo prema robnim proizvođačima.
Nije dominantno uništeno socijalno davanje, ali polako jeste podignuta granica ne u svim mjerama, ali u nekim suštinskim jeste. Sve to u cilju da se ne bi došlo u situaciju da određeni manji broj proizvođača uzme najveći dio podsticajnih sredstava. Naša ciljna struktura nisu veliki proizvođači i nije farma sa 2.500 i 3.000 grla, a isto tako nije ni troje grla, ali jesu farme između 10 i 30 grla.
Upravo zbog toga, da bismo za njih obezbijedili podršku, uveli smo limite.
U Srbiji su ove godine potpuno isključeni podsticaji za velike proizvođače jer su oni toliko veliki da im nisu potrebni.
NN: Na koji način će se vršiti kontrola isplaćivanja podsticaja s obzirom da su prošle godine utvrđene nepravilnosti?
BRATIĆ: Uradili smo registar poljoprivrednih gazdinstava i to je značajan iskorak. Sada smo u prilici da to kontrolišemo u određenoj mjeri. Kada kažem u određenoj mjeri, onda mislim na kapacitet zaposlenih u našem ministarstvu. Ja opet ističem da je kadrovska popunjenost u ovom ministarstvu 30 odsto od onoga koje je kroz plan odobrila Vlada RS. Imamo 57 zaposlenih ljudi, a trebalo bi da imamo 158 ljudi. U 2005. godini imali smo 3.228 zahtjeva za podsticaje koje je obrađivalo 12 ljudi, a prošle godine smo imali 20.580 zahtjeva koje je obrađivalo 14 ljudi.
Dodatni problem je da je i do 60 odsto zahtjeva nekompletno, što znači da se ti zahtjevi obrađuju dva puta minimalno jer za nekompletne zahtjeve tražimo dopunu i opet se nakon toga radi analiza.
NN: Šta je konkretno utvrđeno kada su u pitanju nepravilnosti prilikom isplate premija za mlijeko prošle godine? Kod kojih proizvođača su utvrđene nepravilnosti?
BRATIĆ: Mi smo pronašli na određenom uzorku u jednom području, da je bilo drastičnih zloupotreba, tako što smo vidjeli da je prijavljena proizvodnost mlijeka po grlu oko 40 litara mlijeka dnevno, a zna se da je takva proizvodnost nemoguća ovdje. Nakon toga smo poslali inspekciju i ustanovilo se da su vršene pronevjere sredstava u iznosu od oko 200.000 maraka. U Evropskoj uniji imaju savršen mehanizam i izgrađen geografski informacioni sistem (GIS). Oni neće dodijeliti sredstva prije nego što izvrše kontrolu na uzorku, a mi gdje nemamo skoro nikakav informacioni sistem, prvo dodijelimo sredstva pa tek onda kontrolišemo. Koga i šta da kontrolišemo? Imamo slučajeva da pokrećemo sudske sporove tamo gdje je ustanovljeno da neko nije uložio sredstva namjenski a te sporove je ministarstvo donedavno plaćalo, sad se to radi bez naknade.
NN: Šta se trenutno radi kad su u pitanju utvrđene pronevjere?
BRATIĆ: Mi sada tražimo povrat toga novca što je logično, a u druge stvari neću da ulazim. Tu inspekcija treba da reaguje hoće li se pokretati postupak bilo koje druge vrste. Ja u to neću da ulazim, to nije obaveza ovog minstarstva.
Nismo tendenciozni, radićemo kontrolu u svim mljekarama, ali na određenom uzorku.
Strategija
NN: Šta je do sada urađeno Strategijom razvoja poljoprivrede do 2015. godine?
BRATIĆ: Nedavno je analiza startegije bila na sjednici Narodne skupštine RS i taj izvještaj je usvojen. Mi smo to uradili do kraja, konkretno i bez šminkanja. U najvećoj mjeri strategija se izvršava prema planu, imamo nešto malo problema oko investiranja, ne podsticajnog nego drugog investiranja, i to nije na odgovarajućem nivou, na primjer, kada su u pitanju sistemi za navodnjavanje, još nisu obezbijeđena sredstva. Inače, u zakonodavnom, u realizaciji podsticaja i normativnom smislu strategija se ispunjava.