Najbolji izvoz za RS bio bi da prepolovi stopu uvoza koji trenutno ima, kazao je u intervjuu za "Nezavisne" Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrde RS.
Prema njegovim riječima, to se najbolje može postići ulaganjem u vlastitu proizvodnju.
"Mi možda ne možemo da uzgajamo južno voće, ali možemo naše autohtono i ne vidim razloga da ga uvozimo. U vremenu krize u koju ulazimo najbolje je ulagati u vlastitu proizvodnju hrane", dodao je Bratić.
On je dodao da se iz tog razloga mnogo ulaže u Strategiju razvoja poljoprivrede RS, koja je usvojena 2006. godine, te naglasio da je u toku finalizacija Strategije razvoja ruralnih područja RS.
NN: RS se uveliko oslanja na poljoprivrednu proizvodnju, naročito u svojim ruralnim krajevima. U toku je finalna izrada strategije razvoja ruralnih područja RS. O čemu se zapravo radi?
BRATIĆ: Kada se govori o razvoju ruralne sredine, ja volim reći da se zapravo radi o integralnom razvoju ruralnih zajednica, jer je poljoprivreda samo dio priče i njoj je posvećena Strategija razvoja poljoprivrede koja je usvojena 2006. godine. To je priča o razvoju turizma, veterinarstva, zdravstva i svih ostalih aspekata sela. Strategiju je izradio Institut za agroekonomiku Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci u saradnji s nama.
U ponedjeljak slijedi sastanak na koji su pozvani svi oni kojih se strategija tiče da dođu i daju svoja mišljenja koja će biti ugrađena u nju prije nego što ona uđe u skupštinsku proceduru.
Suštinski cilj strategije je održiv integralni razvoj ruralnih zajednica i očuvanje domaće proizvodnje. Vrijeme je da se riješimo nekih zabluda i vidimo šta i koliko možemo.
NN: Da li ćete u cilju zaštite domaće proizvodnje uvažiti i zahtjev Udruženja svinjara RS da se za uvezene prasiće ne isplaćuju podsticaji?
BRATIĆ: U međuvremenu smo od proizvođača dobili zahtjev da ovaj koji su uzgajivači poslali ne uvaži. Ono što ja mogu reći je neka se oni sada između sebe dogovore. Inače, meni se ovaj prvi zahtjev učinio kao nešto dobro, jer na taj način stimulišemo sopstvenu proizvodnju i ne dolazimo u situaciju da smo zavisni od uvoza.
NN: Da li su isplaćene premije za duvan za 2008. godinu?
BRATIĆ: Duvan mi je bolna tačka. To je ono što sam do sada rekao hiljadu puta i, evo, ponavljam hiljadu i prvi put - boli me činjenica da smo, ili pod nekim pritiscima ili pod nekim drugim okolnostima, došli u situaciju da se duvan postiče u odnosu na jediničnu cijenu 75 odsto, a pšenica svega 23 odsto. To je nešto preko čega ja zaista ne mogu preći. Neko kaže ja ne mogu, ja gubim, pa koja je onda logika da ministarstvo i vlada svjesno uđu u nešto što je gubitak. O čemu onda pričamo? O ekonomiji? Možda budućnosti? Izvinite, ali to nije ni ekonomija ni budućnost. Prema tome, nisam za to, ali eto, zaključkom Narodne skupštine RS 17. decembra odlučeno je da budu isplaćene sve premije, pa će teko i te premije biti isplaćene, bez obzira na sva ova moja tačna konstantiranja.
NN: Da li će se u pravilniku o podsticajima za 2009. godinu ponovo naći i premije za duvan?
BRATIĆ: Pravilnik je u pripremi i trebalo bi vrlo brzo da ugleda svjetlo dana. Ono što želim da najavim je da razmišljamo da ograničimo sve mjere davanja, odnosno da se ni za jednu mjeru ne može dati više od 25 odsto jedinične tržišne cijene koštanja. Prema tome, ako svi subjekti, i Privredna komora RS i udruženja, budu za to da se i dalje podstiče duvan, mi ćemo ga podsticati po jedinici površine i to nije sporno, ali ako budu pritisci da se podstiče i po kilogramu odnosno da se dodatno regresira, biće ovakvo rješenje. Dakle, više nikada nećemo moći doći u situaciju da se 75, pa i 80 odsto duvana regresira. Ja sam protiv toga, tim prije jer se nalazimo u krizi u kojoj nam duvan ne može ništa pomoći dok nam pšenica, mlijeko, hljeb i te kako znače i mogu pomoći.
NN: Treba li podići akcize na duvan?
BRATIĆ: Ja sam proizvođačima ponudio model za koji se, po mom mišljenju, oni trebaju boriti, a to je upravo podizanje akciza, jer duvan je ništa drugo nego pošast i luksuz. To je nečije zadovoljstvo, pa i moje, jer pušim samo dvije cigarete dnevno, ali ako to želim, treba onda i da platim, kao i nakit, alkohol i tako dalje. Zašto bi paklica cigareta koštala 1,50 maraka?
Pa, neka košta pet KM i neka se iz toga finansira proizvodnja duvana. Ja sam za to. Ali, šta je problem? Oni stalno traže da to neko drugi riješi, a to nikako nije Ministarstvo, niti ministar Bratić, niti Vlada RS, već Savjet ministara BiH. Kada paklica cigareta bude pet KM, što se mene tiče neka bude i dvije i tri marke po kilogramu regresiranje duvana, neću imati ništa protiv, jer će ga plaćati onaj ko ga koristi. Samo na ovaj način može ispravno biti riješen ovaj problem. Ko ne vjeruje, neka ode samo do susjedne Hrvatske i kupi tamo paklicu ronhila, koji kod nas košta 1,50 KM, i sve će mu biti jasno - tamo pušač plaća duvan i svoje zadovoljstvo.
Lažni zahtjevi za podsticaje
NN: Nedavno se pojavila informacija da su ratari u RS prijavili daleko više zasijanih sjetvenih površina u jesenjoj sjetvi nego što je to stvarno. Kako to riješiti?
BRATIĆ: Ne želim da licitiram koliko je više prijavljeno kao što ne želim na bilo koji način da sumnjam u bilo šta, jer nemam dokaze.
Najtragičnije u svemu tome je da iz nekih opština dobijamo zahtjeve za isplatu podsticaja uz opasku da sumnjaju da je to zapravo toliko. To je strašno. Zašto je neko, ako već sumnja, poslao tako nešto Ministarstvu bez provjere. Da li taj neko hoće sutra da kaže: "Mi smo izrazili sumnju i poslali Ministarstvu spisak, a ono nije ništa htjelo uraditi." Je li to cilj - da neko radi sve poslove i bude dežurni krivac za sve? Ako jeste, mi nikada ništa nećemo napraviti, ne mislim samo na ovo ministarstvo već na državu uopšte. Obavićemo kontrolu i dok god ona ne bude izvršena, podsticaji neće biti isplaćeni.