U zdravstvu postoji višak radnika, ali otkaza kao najnepopularnijeg oblika rješavanja tog problema neće biti, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
On je precizirao da se radi o takozvanim neproduktivnim radnicima, u prvom redu vozača i pomoćnog osoblja.
"Na svu sreću, postoje načini na koje to možemo riješiti bez otpuštanja", rekao je Škrbić.
NN: Svjedoci smo stalnih priča kako u zdravstvu postoji višak radnika. Čak ste to i sami više puta izjavljivali. O čemu se, zapravo, radi?
ŠKRBIĆ: Potrebno je napraviti razliku između kadra koji imamo i nemamo. S jedne strane, imamo nedovoljan broj kadra i to onog visokoobrazovanog, ali s druge strane, imamo višak neproduktivnih radnika. Imamo jednu naslijeđenu problematiku, a to je da je usljed toga što su zaposleni u zdravstvu uvijek redovno primali plate, pa je došlo do toga da su se u njemu svi željeli zaposliti, pa sada imamo mnogo radnika koji su naslijeđeni po nekom socijalnom obrascu. Radi se o tome da u pojedinim zdravstvenim ustanovama imate veliki broj vozača, pomoćnog osoblja i drugih radnika čija je produktivnost mala, ali vuku velike troškove. Iz tog razloga, ako posmatramo broj doktora na 1.000 stanovnika po evropskim standardima, onda čak imamo i manjak. Nama nedostaju hirurzi, nedostaju nam programi transplantacije koji nam je potreban jer smo svjedoci da sve više ljudi traži pomoć kako bi izvršili transplantaciju nekog organa u inostranstvu.
NN: Sve je to u redu, ali vratimo se radnicima za koje kažete da ih ima više nego što treba. Da li će biti otkaza za njih?
ŠKRBIĆ: Otkazi kao otkazi nisu popularne mjere. Na svu sreću, postoje načini na koje to možemo riješiti bez otpuštanja. Zdravstvene ustanove će u suštinskom smislu morati nastojati da nađu kanal kako da se oslobode viška radnika koji im ne treba, ali zato mogu ponuditi servise koji se mogu raditi privatno. Na primjer, servisi čišćenja koje neko može otvoriti privatno i kroz ugovor o čišćenju koji može biti povoljniji za zdravstvenu ustanovu nego što sada plaća, slično je i sa portirskim službama. To su modaliteti pomoću kojih će se moći riješiti ovo pitanje, a otvoriće se mjesta i iznaći sredstva za one kadrove koji su nam potrebni.
NN: Da li ćete vršiti reviziju diploma medicinskog osoblja?
ŠKRBIĆ: Prije otprilike mjesec dana dao sam preporuku kojom tražim da se napravi jedna stručna komisija za medicinsku edukaciju. Cilj te komisije je da pomogne Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ali i ostalim resornim ministarstvima, u definisanju strategije medicinske edukacije. Na ovaj način doći ćemo i do toga da jasno i glasno kažemo ko u RS može vršiti edukaciju medicinskog kadra i definisati da li ove novootvorene škole i brzopotezni fakulteti zaista to mogu. Primjera radi, u Engleskoj pravo i medicina mogu se izučavati samo na državnim školama. Kod nas takođe nije zaživio ni program odgovornosti profesionalnih komora. To je Komora doktora, a formirane su i komore stomatologa, farmaceuta, te sestara koje treba da štite one koje su u njima, ali najprije pacijente.
NN: Šta ste uradili za vrijeme svog mandata?
ŠKRBIĆ: Mi smo u ove protekle, evo još malo pa tri godine kako smo u ovom sastavu, mnogo sredstava uložili, stvarno ne štedeći, u infrastrukturu kako bi podigli objekte, restaurirali ih, da napravimo nove domove zdravlja, ambulante, da rekonstruišemo bolnice i kliničke centre i to je nešto što je u toku i što ne može preko noći. Uradili smo mnogo i gotovo da nema bolnice u kojoj nismo uradili mnogo. Sljedeći naš zadatak je bio da uporedo s tim nabavljamo opremu jer je postojeća bila zastarjela. Enormna sredstva su uložena u dijagnostičku opremu, dobar dio u terapijsku opremu, opremu za hirurške sale, ultrazvučne aparate, CT aparate i drugo. S ponosom mogu reći da nema bolnice u RS koja nije tehnički osavremenjena.
NN: Koji su Vam planovi u ovoj godini?
ŠKRBIĆ: Već smo u oktobru prošle godine znali koji su nam zadaci u 2009. Ono što je možda najinteresantnije je realizacija jednog velikog projekta koji mi zovemo "Koreja 2", a radi se o korejskom od 28 miliona dolara, odnosno oko 40 miliona KM, koji će biti iskorišteni za nabavku najsavremenije opreme za bolnice širom RS.
Kada nabavite opremu, sljedeća stavka vam je kadar, a mi mnogo ulažemo u edukaciju ljudi. Krajem januara naša tri mlada doktora idu u Izrael u bolnicu Hadasa na edukaciju, a svi znamo da je to njihova najjača univerzitetska bolnica. Takođe, mnogo stručnjaka dovodimo sa strane. Sljedeći korak je uvođenje sistema kvaliteta kako bi pacijenti tačno znali koji su im klinički putevi, jer to je najbolji način da oni obave ono što im treba, a da pri tome ne osjete problematiku. To radimo i prvi smo u regionu gdje svaka bolnica već sada ima timove za uvođenje sistema kvaliteta. I akreditaciju koji će biti akreditovani. Takođe, do kraja ove godine bi trebalo doći do realizacije projekta koji smo potpisali sa jednom američkom kompanijom, a radi se o izgradnji prvog centra za radio-terapiju u RS. To je projekat vrijedan 25 miliona KM, a biće urađen kroz privatno-javno partnerstvo jer nemamo vremena da na brzinu edukujemo kadar, već će stranci biti zaduženi i da naprave i opreme centar najsavremenijom opremom, te dovedu adekvatan kadar, a da mi za to vrijeme vrbujemo naše najbolje studente i pošaljemo ih na edukaciju kako bi za nekih četiri-pet godina imali svoj kadar. To je veoma bitno kako ubuduće ne bismo naše pacijente slali izvan RS jer se na taj način godišnje gubi oko šest miliona KM samo za radio-terapiju.
NN: Kažete da imamo kadar, imamo opremu. Šta je ono što nam nedostaje?
ŠKRBIĆ: Nemamo stanovništvo koje je zdravstveno edukovano, odnosno stanovništvo koje može da prepozna i našu poruku i da zna na koji način treba zdravo da živi. To Ministarstvo može da uradi jedino u saradnji sa novinarima. Mi nemamo način edukacije stanovništva koje je danas sigurno slabije edukovano nego devedesetih godina prošlog vijeka. Jedan od razloga tome je rat u BiH, propuštene godine, puno velikih odmora. Nama je sigurno stanovništvo daleko manje edukovano u globalu, gledajući nego ranije i da bi se to izmijenilo treba uložiti velike napore. Moramo ljudima pokazati kako da čuvaju svoje zdravlje, a ne samo da liječimo narušeno jer po logici gašenja požara kada on izbije, a nerađenju ništa na tome da se on spriječi ne možemo nigdje stići.
NN: Koje su bolesti danas najčešće?
ŠKRBIĆ: Imamo velikih problema sa narastajućim brojem karcinoma, potom kardiovaskularnih bolesti, sve više je odraslih, ali i djece sa opstruktivnim bolestima pluća - astmom i slično. Takođe je primjetan i porast bolesti mentalne prirode kao što su posttraumatski ratni sindrom, razne psihoze, potom problemi sa digestivnim traktom gdje je najprimjetniji porast broja pacijenata koji boluju od raka debelog crijeva.
NN: Pacijenti se često žale na sporost našeg zdravstvenog sistema?
ŠKRBIĆ: Da, ali i to će veoma brzo da se promijeni. Već radimo na tome. Do sada smo bili svjedoci da su kod nas pacijenti bili prisvajani, odnosno da pacijent kada dođe u bolnicu, ljekar kaže to je moj pacijent, pa ako ovaj ode na odmor drugi neće da ga pregleda. Tome se mora stati ukraj i mora se vratiti uniformnosti i odgovornosti. Pacijenti već polako shvataju da za svaku grešku mogu da tuže pojedinca i to je nešto što će doprinijeti da nam zdravstvo bude bolje.
Psihijatrija uskoro na Paprikovcu
NN: Da li ćete ulagati i u psihijatrijske klinike?
ŠKRBIĆ: Mi smo u programu koji se zove "Zdravstvena mreža zemalja jugoistočne Evrope", gdje je RS kao sastavni dio BiH, lider za svih preostalih devet zemalja kada je riječ o mentalnom zdravlju. Zahvaljujući tome, imamo jako dobru saradnju sa Švajcarskom i Italijom koje žele da podrže razvoj ove medicinske oblasti kod nas. Nama je cilj da u narednom periodu razvijemo mrežu od 24 centra za mentalno zdravlje. Takođe, u dogovoru sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS imamo u planu da u ovoj godini izdvojimo sredstva za jačanje ovog sektora, što ne podrazumijeva samo prostor već i regrutiranje kadra. Radićemo i na jačanju kapaciteta u Sokocu sa posebnom pažnjom na Odjel forenzičke psihijatrije i izgradnjom novih kapaciteta jer su postojeći zaista u lošem stanju, tu je i Jakeš gdje se razvija poseban tip kolektivne terapije. Kada je riječ o Psihijatrijskoj klinici u Banjaluci već je urađen projekat za nju i veoma brzo bi trebalo da počne izgradnja četiri zgrade na Paprikovcu, gdje će postojeća klinika biti izmještena.