Interesovanje stranih studenata za studiranje u Banjaluci sve je veće, a među njima su i studenti iz Kine, koji žele da dođu u Banjaluku iako imaju mogućnost studiranja na velikim svjetskim univerzitetima, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Ranko Škrbić, v.d. rektora Univerziteta u Banjaluci, koji najavljuje jačanje nastave, naučnoistraživačkog rada i međunarodne saradnje.
Škrbić ističe da Univerzitet mora biti fleksibilniji i ponuditi atraktivne programe na engleskom jeziku kako bi privukao strane studente.
Prema njegovim riječima, Univerzitet u Banjaluci ove godine upisuje više od 2.000 studenata u prvu godinu studija, dok će u narednom periodu fokus biti i na jačanju nastavnih i naučnoistraživačkih kapaciteta, međunarodnim projektima i saradnji sa privredom.
Kao jedan od prioriteta naveo je i razvoj istraživačkih centara na fakultetima, veće učešće u evropskim projektima, kao i nastavak infrastrukturnih ulaganja, među kojima su adaptacija prostora stare hirurgije za potrebe Medicinskog fakulteta, izgradnja vrtića u kampusu i proširenje kapaciteta Filološkog fakulteta.
NN: Izabrani ste za vršioca dužnosti rektora. Koji su prvi poslovi pred Vama i šta ćete uraditi da Banjalučki univerzitet bude vidljiviji u svijetu?
SKRBIĆ: Kada sam izabran za vršioca dužnosti rektora Univerziteta u Banjaluci, zatekao sam neke aktivnosti koje su odranije započete. Prije svega, moramo završiti uređenje saobraćajnica i radove na adaptaciji prostora za Akademiju umjetnosti, a moramo početi i pripremu i projektovanje dva nova projekta izgradnju vrtića u univerzitetskom kampusu i adaptaciju i proširenje kapaciteta Filološkog fakulteta.
U narednom periodu vidim tri važna pravca. Prvi je jačanje kapaciteta nastave, osavremenjavanje i prilagođavanje novim izazovima, vještačkoj inteligenciji i novim tehnološkim rješenjima. Drugi je jačanje naučnoistraživačkog rada kroz razvoj centara i instituta na fakultetima, što je preduslov i za veću međunarodnu saradnju.
Treći pravac je izlazak na tržište rada, odnosno da fakulteti ponude dodatnu vrijednost, što bi značilo i veće vlastite prihode koji se ponovo mogu ulagati u nauku i razvoj. Posebno želim da radimo na studijskim programima na engleskom jeziku. Nakon Medicinskog, ove godine je i Ekonomski fakultet krenuo tim putem. Ako budemo imali više takvih programa, otvorićemo mogućnost da strani studenti dolaze kod nas na diplomske, master i doktorske studije. Ove godine imamo zainteresovane strane kandidate za upis na doktorske studije na Medicinskom fakultetu, što je prije deset godina bilo gotovo nezamislivo.
NN: U svom prvom obraćanju nakon izbora rekli ste da ćete se zalagati za podizanje kvaliteta i obrazovne izvrsnosti, kao i međunarodnog povezivanja. Gdje je Univerzitet u Banjaluci što se toga tiče u odnosu na druge univerzitete u okruženju i imamo li prostora za napredak?
ŠKRBIĆ: Postoje brojne metrike i rangiranja univerziteta i zavisi od toga koji se parametri koriste. Ako pogledamo gdje smo bili prije deset godina i gdje smo sada, mi imamo jedan eksponencijalni rast. Mi moramo da radimo na podizanju kvaliteta, samoevaluaciji, akreditacijama i standardima. Nalazimo se u svojevrsnom trouglu koji čine tri velika univerziteta ovog prostora Zagreb, Beograd i Sarajevo. Oni su mnogo stariji i veći, ali mi imamo svoje komparativne prednosti. Manji smo fleksibilniji, možemo brže da reagujemo, imamo dobar i koncentrisan univerzitetski kampus i integrisani smo. Jedan primjer dobre prakse je Medicinski fakultet, gdje smo prije desetak godina počeli angažovati što veći broj gostujućih, odnosno "visiting" profesora.
NN: Kakav je plan kada je riječ o naučnoistraživačkom radu? Može li Univerzitet u Banjaluci napraviti veći iskorak u međunarodnim naučnim projektima i privući više sredstava iz evropskih fondova?
ŠKRBIĆ: Ako imate više istraživača i više istraživačkih centara po različitim oblastima od poljoprivrede i šumarstva do ekonomije i istorije, onda imate mogućnost da se ljudi umrežavaju i budu vidljiviji.
Tu su i alijanse i saradnja sa osam univerziteta iz Evrope, a takve stvari doprinose jačanju kredibiliteta i naučnog potencijala Univerziteta.
Ako nam negdje nedostaje kadar ili studenti, hajde da vidimo kako to rade drugi fakulteti, da povežemo profesore i zajednički radimo na projektima.
Ako fali industrija, hajde da odemo do industrije i vidimo šta možemo učiniti da to pokrenemo. Moramo sjesti i napraviti analizu svakog fakulteta da bismo vidjeli koje su nam šanse, prijetnje, izazovi i mogućnosti.
NN: Sve za šta se planirate zalagati ne može se ostvariti brzo. Znači li to da ćete biti jedan od kandidata i za funkciju rektora? Kada će biti raspisan konkurs?
ŠKRBIĆ: Vjerujte da još o tome nisam razmišljao. Konkurs za izbor rektora ćemo, po zakonu, raspisati u narednih šest mjeseci.
Tek sam došao i pokušavam da konsultujem kolege i da malo stabilizujemo situaciju. Mislim da je moja uloga, a i sama činjenica da sam jednoglasno izabran, da malo stvari stabilizujemo. Vidjećemo šta kolege misle, da li treba nastaviti ovim tempom ili možda neko drugi treba da preuzme. Mislim da je veoma važan konsenzus i da se svi dogovorimo kako ćemo dalje. Rano je sada govoriti o tome ko će biti kandidat.
NN: Prije nego što ste postali v.d. rektora, bili ste na čelu Medicinskog fakulteta. Hoćete li iskustvo otvaranja vrata stranim studentima prenijeti i na druge fakultete? Činjenica je da je Medicinski fakultet najveći i najbrojniji fakultet, prvi fakultet koji je počeo studije na engleskom jeziku.
ŠKRBIĆ: Mislim da svi zajedno moramo poraditi na tome da vidimo ko u ovom trenutku ima najbolje kapacitete da iskorači u tom pravcu i ponudi programe na engleskom jeziku. To mogu biti programi osnovnih, master ili doktorskih studija. Imamo veliku zainteresovanost budućih studenta iz inostranstva, posebno sa Srednjeg i Dalekog istoka, i moramo biti fleksibilni i prilagođavati programe onome što njima treba. Moramo shvatiti da je obrazovanje stranih studenata i komercijalna djelatnost. Treba da ponudimo najbolja znanja i stručnjake koje imamo i da napravimo programe koji su njima interesantni. To smo vidjeli i na primjeru Medicinskog fakulteta. Studenti iz Indije koji završe šestogodišnje studije kod nas, prema zahtjevu njihovih institucija, moraju odraditi još godinu dana staža. Mi smo dobili njihov program, analizirali ga i vidjeli da možemo to sprovesti. Dakle, napravili smo program prema njihovim zahtjevima i oni taj staž kod nas plaćaju, a istovremeno rade u Kliničkom centru. Isto moramo raditi i na drugim fakultetima. Ako neko traži određeni program koji nemamo, moramo vidjeti možemo li ga napraviti. Ako nemamo kadar, dovešćemo stručnjaka domaćeg ili stranog, nije bitno. Bitno je da ponudimo ono što tržište traži. Moramo biti fleksibilni, pratiti šta tržište traži i na osnovu toga praviti programe koji će biti interesantni stranim studentima.
NN: Za potrebe Medicinskog fakulteta preuređuje se prostor stare hirurgije. Da li je to prelazna faza dok se ne izgradi Medicinski kampus i kada će se to desiti?
SKRBIĆ: Da, ovo je prelazni period. Naredne tri-četiri godine moramo se snaći, jer imamo rastući broj studenata na različitim studijskim programima, a ove godine ćemo dobiti najmanje 30-40 stranih studenata na studijskom programu sestrinstva na engleskom.
Osim toga, moramo modernizovati uslove studiranja. Akreditaciono tijelo iz Budimpešte skrenulo nam je pažnju da moramo poboljšati uslove za studente, prije svega biblioteku i čitaonicu, ali i simulacioni centar sa savremenim lutkama na kojima studenti i specijalizanti mogu da vježbaju. Zato smo od Kliničkog centra zatražili prostor stare hirurgije, a Vlada Republike Srpske podržala je taj zahtjev. Tu zgradu treba prilagoditi nastavi, kabinetima kliničkih vještina, prostorima za sestrinstvo, fizioterapiju, simulacionom centru i drugim sadržajima. Razmišljamo i da tamo prebacimo Farmaciju, koja je trenutno u barakama, gdje više nema uslova za ozbiljnija ulaganja. Istovremeno imamo u planu formiranje zavoda za farmaciju Medicinskog fakulteta, koji treba da pruži usluge tržištu i bude podrška Institutu za javno zdravstvo i Vladi Republike Srpske u kontroli biljnih proizvoda, kozmetike i drugih preparata koji se danas deklarišu kao dodaci ishrani.
NN: Ponovo ćemo se vratiti na studente. Završeni su prijemni u drugom roku. Da li ste zadovoljni brojem upisanih studenta u prvom i, evo, sad već drugom roku?
SKRBIĆ: Zadovoljan sam brojem upisanih studenata, ali me malo zabrinjava slaba zainteresovanost za neke studijske programe, posebno u oblastima šumarstva i rudarstva. Kao društvo koje ima značajne kapacitete u tim oblastima, očekivao sam veću zainteresovanost. To će podrazumijevati da u narednom periodu razgovaramo s Vladom i resornim ministarstvom i vidimo kako te programe učiniti interesantnijima kroz stipendije, osiguravanje boljih radnih mjesta ili unaprijed ugovorene poslove za mlade koji završe fakultet. Moramo im moći reći: imate posao, platu i beneficije.
Što se tiče broja upisanih, u drugom roku prijavilo se 315 studenata, a u prvom roku upisano je oko 1.900 studenta, bez medicine na engleskom jeziku. Sa stranim studentima očekujemo više od 2.000 studenata, a samo ove godine najmanje 170 do 200 novih stranih studenata na medicini, sestrinstvu i ekonomiji na engleskom jeziku.
Evo, nedavno sam imao primjer kineskih studenta koji žele da studiraju kod nas. Pitam se, pored tolikih velikih i poznatih univerziteta, zašto hoće da dođu baš u Banjaluku? Sigurno se mogu upisati i tamo. Ali oni hoće da probaju novi svijet, da dođu bliže Evropi, da upoznaju jezik i kulturu i da od toga nešto dobiju.
Znači, ako budemo imali atraktivne programe, možemo privući takve studente. Mi moramo maksimalno ponuditi ono što možemo i pokazati da i ovdje postoji šansa. Očekujem da ćemo ove godine biti na prošlogodišnjem nivou, odnosno imati više od 2.000 studenata upisanih u prvu godinu studija.