Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nema direktne nadležnosti za rješavanje problema zloupotrebe djece u slučaju "Gluha Bukovica" te sve više slučajeva pedofilije.
Izjavio je to Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, naglašavajući da u ovim slučajevima državno ministarstvo samo može koordinirati rad nižih institucija vlasti.
NN: Šta Ministarstvo za ljudska prava može poduzeti povodom slučaja "Gluha Bukovica" u kom je evidentna zloupotreba djece nakon izricanja nepravosnažne presude imamu za zlostavljanje djevojčice?
HALILOVIĆ: Ministarstvo ima ingerencije koje se svode na koordiniranje politika i rada institucija. Naša je nadležnost da, prije svega, registrujemo problem kršenja ljudskih prava, te da se založimo za donošenje zakona i propisa kako bi se spriječilo kršenje ljudskih prava. Možemo koordinirati rad institucija nižih nivoa vlasti kod donošenja rješenja koja se odnose na zaštitu ljudskih prava. Direktnu nadležnost u sličnim slučajevima imaju ministarstva sigurnosti i pravde te različite druge institucije.
NN: Jesu li u slučaju "Gluha Bukovica" prekršena prava djece?
HALILOVIĆ: Sudski proces koji se vodi o tom slučaju put je koji će rezultirati odlukom čija su prava povrijeđena, u kojoj mjeri i koje su sankcije. Postoje institucije koje će dati svoj sud o cijelom slučaju i nije na dužnosnicima da se određuju u vezi s tim. Naša je obaveza da insistiramo na zakonitosti i transparentnosti procesa te osiguramo da se zloupotrebe ne ponove.
NN: Kako će vlasti u BiH odgovoriti na problem pedofilije koji je eskalirao u BiH?
HALILOVIĆ: Možemo, kao što je to bio slučaj kod problema maloljetničke delinkvencije, inicirati tijela interresornog karaktera koja će pratiti problem i ukazivati ostalim nivoima vlasti na načine njihova rješavanja.
NN: Je li 35 miliona KM, koliko je ove godine izdvojeno iz budžeta BiH, dovoljno za pomoć povratku izbjeglih i raseljenih?
HALILOVIĆ: Katastrofalne su posljedice rata jer je od 4,5 miliona stanovnika, oko 2,2 miliona ljudi izmješteno iz svojih domova. Od toga je 1,2 miliona završilo u inostranstvu. Uz pomoć međunarodne zajednice 800.000 je vraćeno. Još je veliki broj ljudi koji se žele vratiti, a nije im omogućen povratak. Imamo evidenciju 47.000 porodica ili 153.000 osoba koje su izrazile želju da se vrate. U revidiranoj strategiji provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma predviđeno je da nam je potrebno oko milijardu KM da riješimo pitanje povratka ili oko 200 miliona KM godišnje. Ove godine imamo 35 miliona KM za povratak. To i dalje nije dovoljno i zato smo u strategiju predložili da se sredstva osiguraju uz veća izdvajanja na svim nivoima u BiH, kreditnim zaduženjem i izdvajanjem dijela prihoda od privatizacije.
NN: Tražite više novca za povratak, a dio sredstava odobrenih prošle godine još nije potrošen?
HALILOVIĆ: Imamo problem jer je potrebno 300 dana za provedbu predviđenih procedura za obnovu kuća. Na primjer, prvo Komisija za povratak donosi odluke o kvotama sredstava. Zatim odabir vrše općine po spiskovima ljudi koji se žele vratiti. Onda spisak odobrenih dođe u naše ministarstvo kako bismo provjerili jesu li neki od tih ljudi ranije koristili pomoć. Potom općina raspisuje tender koji traje mjesec, pa tek onda ide uvođenje u radove. To jesu duge procedure, ali daju rezultate jer smo prošle godine obnovili više od hiljadu kuća i stanova što je najbolje vidljivo u Mostaru, Srebrenici, Drvaru...
NN: Znate li zašto FBiH ne uplaćuje svoj dio sredstava u Fond za povratak?
HALILOVIĆ: RS i Brčko distrikt su uplatili svoj dio sredstava za prošlu godinu. FBiH to još nije uradila zbog finansijskih problema u kojima se našla, ali imamo uvjerenja da će to biti brzo završeno.
Problem imenovanja
NN: Kada će kadrovske komisije SDA i Stranke za BiH riješiti problem imenovanja direktora i popune upravnih i nadzornih odbora preduzeća u Federaciji BiH?
HALILOVIĆ: Predsjednici kadrovskih komisija dvije stranke usaglasili su rješenja za sve upravne odbore osim za "Hidrogradnju", "Aerodrom Sarajevo", "Energoinvest" i "BH Airlines". To su sporna pitanja koja treba da riješe predsjednici naše dvije stranke.