Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, tvrdi da su pojedini poslodavci javno nudili stranim radnicima trostruko više plate nego domaćim i još uz to plaćen smještaj i ishranu.
"Poslodavci već duže vrijeme javno govore o tome da se suočavaju sa nedostatkom radne snage, ali, umjesto da našim ljudima ponude bolje radne uslove i normalne plate, oni taj problem pokušavaju riješiti dovođenjem radnika iz Azije, čime apsolutno ne doprinose rješavanju ovog problema", rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Šatorović, povodom 1. maja, Međunarodnog praznika rada.
Radnicima je, dodaje, 1. maj nekada, prije svega, bio prilika da u društvu kolega i kolegica svečarski obilježe svoj dan i proslave poslovne uspjehe iz prethodne godine.
"Nažalost, vremenom se nametnula floskula da taj dan nije za proslavu i da ga radnici ne trebaju obilježavati druženjem ili u nekoj opuštenoj atmosferi", ističe Šatorović.
NN: Šta se u vezi s pitanjem položaja radnika promijenilo u periodu između 1. maja 2022. i ovogodišnjeg Međunarodnog praznika rada?
ŠATOROVIĆ: Može se reći da je od početka pandemije kovida-19 do danas svaka godina za radnike veoma slična, posebno s aspekta njihovog ekonomsko-socijalnog položaja, i da se, nažalost, suočavaju sa jednakim problemima. Ono što je period od prošlogodišnjeg Međunarodnog praznika rada do danas dodatno otežalo jeste visoka inflacija s kojom se suočavamo, a koja za posljedicu ima enorman rast cijena osnovnih životnih namirnica i usluga. Takođe, u ovom trenutku mi nemamo opći kolektivni ugovor za teritoriju Federacije BiH niti granske kolektivne ugovore u velikom broju grana i oblasti. Time je stepen nezaštićenosti radnika postao veći. Neformiranje izvršne vlasti na nivou FBiH odgađa donošenje mjera kojima bi se zaustavio negativan trend i stvari pokrenule u smjeru koji treba da rezultira poboljšanjem ekonomsko-socijalnog statusa radnika i radnica u Federaciji BiH.
NN: Imaju li zvaničnici u BiH dovoljno sluha da prepoznaju osnovne probleme koji tište građane i da li su efikasni na njihovom rješavanju?
ŠATOROVIĆ: Pokazalo se da, nažalost, nemaju. Naime, nijedna inicijativa sindikata za usvajanje mjera kojima bi se zaustavile negativne posljedice teške ekonomske situacije na radnike i radnice nije naišla na razumijevanje niti je usvojena od strane zvaničnika. Podsjetit ćemo da smo tražili ukidanje akciza na gorivo, uvođenje diferencirane stope PDV-a kojom bi se uvela manja stopa na osnovne životne namirnice i higijenske potrepštine te usvajanje zakona o minimalnoj plati u FBiH kojim bi ona bila definisana u iznosu od 1.000 KM. Doduše, Nacrt zakona je usvojen i sada je u formi prijedloga u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i mi očekujemo njegovo hitno usvajanje. Svjesni smo da taj iznos sada pokriva jedva trećinu Sindikalne potrošačke korpe, ali bi ipak predstavljao značajnu pomoć za sve radnike i radnice koji primaju najnižu platu, a koja trenutno iznosi sramotnih 596 KM.
NN: Kako je nekada izgledala prvomajska trpeza naših radnika, a kako ona izgleda danas?
ŠATOROVIĆ: Radnicima je 1. maj nekada, prije svega, bio prilika da u društvu kolega i kolegica svečarski obilježe svoj dan i proslave poslovne uspjehe iz prethodne godine. Nažalost, vremenom se nametnula floskula da taj dan nije za proslavu i da ga radnici ne trebaju obilježavati druženjem ili u nekoj opuštenoj atmosferi. Jasno je da danas položaj radnika nije takav da se možemo njime hvaliti, ali radnicima je ostala tradicija da bar taj jedan dan obilježe svečarski. Time taj dan pokušavaju pobjeći od tmurne svakodnevice u kojoj žive i rade. Kada je riječ o trpezi, ona će ove godine biti još skromnija nego prethodnih i sasvim je sigurno da, nažalost, najveći broj radnika i radnica neće biti u prilici imati trpezu kakvu žele. Živimo u zemlji u kojoj su i najosnovnije namirnice postale luksuz.
NN: Ako pitate poslodavce, jedan od osnovnih problema s kojim se susreću je nedostatak radne snage. Kako i zašto smo došli u takvu situaciju?
ŠATOROVIĆ: Prije svega zbog njihove nespremnosti da radnicima i radnicama daju platu koja će im osigurati dostojanstven život. Nažalost, mnogi poslodavci se prema radnicima odnose kao prema trošku i godinama su radili sve da taj trošak smanje. Ne možete očekivati da će ljudi ostati u Bosni i Hercegovini i raditi na nesigurnim radnim mjestima za 750-800 KM kada sa svojim znanjem i iskustvom u zemljama zapadne Evrope mogu zaraditi minimalno trostruko veći iznos na istom radnom mjestu. Poslodavci već duže vrijeme javno govore o tome da se suočavaju s nedostatkom radne snage, ali, umjesto da našim ljudima ponude bolje radne uslove i normalne plate, oni taj problem pokušavaju riješiti dovođenjem radnika iz Azije, čime apsolutno ne doprinose rješavanju ovog problema. Ono što je ironično u čitavoj priči je to da su pojedini poslodavci javno nudili stranim radnicima trostruko više plate nego domaćim i još uz to plaćen smještaj i ishranu. Kada bi našim radnicima dali samo platu u tom iznosu, sigurni smo da bi se broj onih koji žele otići iz BiH rapidno smanjio.
NN: Koje vidove sindikalne borbe planirate u narednom periodu s ciljem poboljšanja statusa radnika?
ŠATOROVIĆ: Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine će nastaviti sa svim zakonski dozvoljenim vidovima borbe za poboljšanje radno-pravnog položaja i ekonomsko-socijalnog statusa radnika. Dakle, ne isključujemo ništa od onoga što nam zakon i međunarodne konvencije garantuju kao oruđe sindikalne borbe. Mi i trenutno vodimo pregovore na raznim nivoima sa predstavnicima vlasti, upućujemo inicijative i zakonske prijedloge, imamo nekoliko aktivnih štrajkova i obustava rada te štrajkova koji su u pripremi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.