Stručnjaci Agencije za sigurnost hrane BiH, zajedno s inspektoratima i nadležnim institucijama u BiH, uskoro bi trebalo da, uzimanjem uzoraka određenih proizvoda, počnu provjeru i kvaliteta hrane.
Najavio je to Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH. U nadležnosti ove agencije je, osim da pruža naučne savjete, tehničku pomoć i provjerava prisustvo bakterija u hrani u skladu s postojećim pravilnicima, da provjerava i kvalitet hrane koju ljudi jedu, odnosno prisustvo kontaminanata u njoj.
Mačkić ističe da je u 2008. godini bilo manje trovanja ljudi hranom u odnosu na prethodni period. Kaže kako je prošle godine u BiH ispitano više od 50.000 uzoraka hrane, te da oko 4,7 odsto nije odgovaralo pravilnicima. Upozorava kako i građani sami moraju povesti računa o hrani koju konzumiraju.
NN: Da li je prošle godine bilo trovanja hranom i kakav je kvalitet hrane koja je dostupna građanima BiH?
MAČKIĆ: U 2008. godini došlo je do pada pojave trovanja kod ljudi hranom. Kada sagledamo rezultate analize uzoraka s naučnim podacima drugih zemalja, možemo zaključiti da smo u istom rangu s njima. Nalazimo se u prosjeku u kojem su i druge zemlje u okruženju. U toku je priprema za kontrolu kvaliteta hrane. Raspisali smo tender i u toku je odabir laboratorija koje će ispitivati kvalitet hrane. Uskoro ćemo uzimati uzorke pojedinih proizvoda kako bismo provjerili njihov kvalitet, odnosno prisustvo kontaminanata u njima. Kada govorimo o hrani, ovdje nema ljubavi i kompromisa. Velika je odgovornost i izazovi u kojima se svi nalazimo. Cilj propisa o hrani koje smo izradili je da na najbolji način štite potrošača.
NN: Koliko uzoraka hrane je ispitano prošle godine i kakvim rezultatim raspolažete?
MAČKIĆ: U prošloj godini pregledano je 54.360 uzoraka za ishranu ljudi. Od toga 4,66 odsto nije odgovaralo propisima ili 1.912 uzoraka. Najčešće bakterije su bile ešerihija koli, stafilokokus i salmonele. Na osnovu ovih podataka pravimo studiju o bakterijama koje se najčešće pojavljuju, odnosno pravimo bazu podataka i procjenu rizika, kako se iste situacije ne bi ponavljale.
NN: Da li su neispravni uzorci porijeklom iz BiH ili iz zemalja EU?
MAČKIĆ: Nemamo podatke o tome, u toku je njihova obrada. Ne interesuje nas iz koje zemlje je uzorak. Interesuje nas hrana na tržištu BiH. To su već dubinske analize. Interesira nas da li je proizvod higijenski ispravan. Ne gledamo da li je to hrana izvana ili iz BiH. Međutim, moramo voditi evidenciju i o tome kako bismo EU obavijestili da se, recimo, na našem tržištu nalazi hrana koja nije ispravna, a porijeklom je iz zemalja, njenih članica.
NN: Kolika je odgovornost na građanima?
MAČKIĆ: Građani moraju voditi računa šta kupuju. Moraju obratiti pažnju da je proizvod svojstven svojim normalnim osobinama. Još trebamo dosta na tome raditi.
NN: Kakve je rezultate Agencija ostvarila od osnivanja?
MAČKIĆ: Agencija za sigurnost hrane BiH radi po Zakonu o hrani. Njene nadležnosti su da pruža nauče savjete, tehničku pomoć parlamentu BiH i Predsjedništvu BiH u svim područjima koja imaju direktan ili indirektan uticaj na sigurnost hrane i hrane za životinje. Agencija je oformljena odlukom Vijeća ministara BiH da se bavi ovim problemom kako ne bismo dolazili u ekscesne situacije, kao što je bila pojava kravljeg ludila u Engleskoj, trovanja dioksinom u Belgiji. Mnogo razvijenije zemlje mogu doći u veliki izazov, krizu, koja se zove trovanje ljudi hranom. Agencija je počela s radom prije 2,5 godine. Ovakve institucije su mlade u drugim zemljama. Kod nas je situacija specifična: nemamo državno ministarstvo zdravstva, ni poljoprivrede i sav teret pada na agenciju. Za dvije godine uspjeli smo da uspostavimo organ uprave, imamo oko 30 zaposlenih: ljekara, veterinara, pravnika, ekonomista, tehnologa, poljoprivrednih inženjera. U toku je prijem novih radnika. Očekujem da će nam se javiti ljudi društvenih nauka, biolozi, hemičari. Vijeće ministara BiH usvojilo je devet pravilnika, pripremili smo devet propisa koji su u Vijeću ministara. Očekujem da bi uprava za desetak dana odobrila dodatnih 20 propisa i proslijedila ih Vijeću ministara. Agencija je aktivan član Kodeksa alimentariusa, u kojem učestvuju Svjetska zdravstvena organizacija hrane i Svjetska zdravstvena organizacija. Uspostavili smo saradnju s RAF sistemom. To je institucija koja nas svaki dan obavještava da li na tržištu BiH ima nešto opasno. S ovim sistemom, pošto nismo članica EU, komuniciramo posredstvom Evropske komisije.
NN: Šta vam predstavlja poteškoće u radu?
MAČKIĆ: Isti problemi kao i mnogim institucijama u BiH. Ovo je mlada institucija i da bi radila i preduzela sve nadležnosti iz zakona trebalo je raditi 25 sati dnevno. Sjedište agencije, koja je naučnoistraživačka institucija, je u Mostaru. I to je poteškoća.
Ovlaštene laboratorije
NN: Jesmo li tehnički opremljeni za provjeru sigurnosti i kvaliteta hrane?
MAČKIĆ: Prikupljamo podatke od 47 ili 49 laboratorija u BiH. Niko nije imao podatak koliko laboratorija ima u BiH. Vijeću ministara BiH dali smo pravilnik o uslovima rada laboratorija. Očekujemo da bude usvojen. S tim pravilnikom stičemo pravo da budu formirane komisije koje će obići laboratorije i reći šta koje mogu raditi. Mnogo razvijenije zemlje nemaju sve referentne laboratorije. Kad je bila situacija s neispravnim mlijekom iz Kine, zabranili smo ga, jer smo ocijenili da može predstavljati opasnost u BiH. Za nekoliko sati smo znali da li se može ispitati u BiH.