Reforma odbrane u BiH i napredak ka NATO-u nije zaustavljen iako postoje politički problemi u rješavanju vojne imovine, viškova naoružanja i kasarni, kaže Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH.
"Reforma odbrane po svim svojim bitnim elementima je s krajem prošle godine praktično završena. Završena je, po svim relevantnim ocjenama, vrlo uspješno. To je zvanična ocjena NATO-a. Međutim, reforma odbrane je proces koji se nikad ne može okončati", objašnjava Cikotić.
NN: Predstavnici NATO-a prilikom ovosedmične posjete BiH kazali su kako je došlo do zastoja u reformi odbrane u BiH. Koji su razlozi za zaustavljanje ove reforme?
CIKOTIĆ: Posmatrano iz perspektive odbrambenih struktura, mi nemamo nikakvih zastoja. Naprotiv. Mi znatno povećavamo i broj, i sadržaj i obim aktivnosti u kojima se angažujemo. To je vidljivo i pozitivno je ocijenjeno i od strane NATO-a. Predstavnici NATO-a govorili su o odlukama političke naravi kao što su potreba rješavanja viškova naoružanja i opreme, predaja neperspektivnih objekata i rješavanje pitanja vojne imovine. Sve su to aktivnosti koje sami ne možemo završiti nego moramo imati interakciju s ostalim strukturama u BiH. Kad ignorišemo ovih nekoliko pitanja zbog kojih vojne strukture uopće ne trpe, jer imamo pristup svoj pokretnoj i nepokretnoj imovini, radimo inventure naoružanja i vojne opreme i očekujemo da će Predsjedništvo BiH odobriti sljedeći korak u rješavanju viškova čim to mi pripremimo, što bi trebalo da se desi narednih sedmica. Očekujem da će Predsjedništvo BiH pomoći da angažiramo entitetske vlade da preuzmu objekte koji nama ne trebaju. To je jedini praktični problem iz kojeg mi trpimo, jer dnevno angažujemo 700 do 800 ljudi na osiguranju lokacija koje nam ne trebaju.
U suštini, reforma odbrane ne trpi nikakve zastoje niti negativan utjecaj pogoršane političke situacije u zemlji. Mi smo u zadnjih nekoliko godina premještanjem vojnika i jedinica iz jednog u drugi dio zemlje uspjeli formirati multietničke komande i jedinice. Od tada do danas nismo registrovali niti jedan ozbiljan incident na etničkoj osnovi.
NN: Koliko proces približavanja NATO-u trpi zbog neriješenih političkih pitanja koja ste pomenuli?
CIKOTIĆ: Za sada ne trpi. Ne mislim da će se sve ovo odraziti na naš put ka NATO-u ako u dogledno vrijeme riješimo sporna pitanja političke naravi. Imamo mogućnosti i volje da to riješimo. Ako dođe do odgađanja rješavanja ovih pitanja, onda će proces pridruživanja NATO-u sasvim sigurno trpjeti određene posljedice.
NN: Hoće li ostala politička pitanja, poput reforme Ustava ili uspostave funkcionalnije države, usporiti proces približavanja NATO-u?
CIKOTIĆ: To nigdje nije navedeno kao politički kriterij za napredak ka NATO-u. Mada će se oni manje-više podrazumijevati, jer će se neka sporna pitanja rješavati upravo kroz procese kakvi su ustavne promjene. Ne mislim da je moguće da bude riješena samo vojna, a ne i ukupna državna imovina.
NN: Zašto BiH nije aplicirala za članstvo u MAP-u, što je posljednja faza prije ulaska u NATO, na predstojećem samitu NATO-a?
CIKOTIĆ: Mi smo spremni za ulazak u MAP. Imali smo sugestiju od strane pojedinih saveznika iz NATO-a da ne apliciramo za MAP, jer na ovom samitu MAP neće biti razmatran niti za jednu zemlju.
Ne mislim da su posebna tajna razlozi zbog kojih MAP neće biti razmatran ni za jednu zemlju na predstojećem NATO samitu. Radi se o potrebi da bude preispitan odnos NATO-a prema Rusiji, neka vrsta potrebe da se razgovara na nižem nivou o nizu sigurnosnih pitanja u NATO-u, da bude uređen MAP za Ukrajinu i Gruziju te da se definira malo drugačiji MAP za BiH i Crnu Goru, koje su u ovom trenutku najbliže da konkurišu za MAP.
Pješadija u Avganistanu
NN: Hoće li misija Oružanih snaga BiH u Avganistanu, koja uključuje oficire, biti proširena i na vojnike?
CIKOTIĆ: Mi imamo odluku o slanju deset oficira u Avganistan i pri kraju smo s njenom implementacijom.
U procesu smo donošenja odluke o slanju Jedinice za uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava i Pješadijske jedinice u Avganistan.