Siniša Macan, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), kaže da je jedan od razloga izmjena Zakona o ličnoj karti vezan za uspostavu digitalnog identiteta, jer su ogromne količine informacija dostupne putem novih tehnologija.
"Najveći izazov u tom dijelu jeste način identifikacije ljudi te uspostavljanje takvih sistema koji omogućavaju pružanje elektronskih usluga. Ovo je ogroman potencijal za investiranje u sistem uprave i stvarnu reformu uprave", kaže Macan.
On ističe da je sigurno da se na ovaj način može pokrenuti investicioni ciklus koji može dovesti do velikih ulaganja na svim nivoima vlasti, upošljavanja IT kompanija i otvaranje novih radnih mjesta, koje će u konačnici dovesti do efikasnije usluge.
"Za ovakve vrste ulaganja dostupni su značajni fondovi u postupku pristupa EU. Neke preliminarne procjene govore da se mogu aktivirati direktne investicije vrijedne više od nekoliko stotina miliona evra po entitetu, a indirektne koristi ulaganja u IT u BiH se mjere milijardama evra. Nema razloga da se ovaj potencijal ne iskoristi", kaže Macan.
Govoreći o eventualnim zloupotrebama ličnih dokumenata, Macan kaže da su svi globalni poznati mehanizmi zaštite i kontrole uspostavljeni i u BiH.
"Dok bude svijeta i vijeka, uvjek će postojati pojedinci koji pokušavaju zamijeniti svoj identitet iz različitih pobuda, ali institucije moraju biti spremne da na to odgovore. Analize u prethodnih nekoliko godina i rezultati pokazuju da je stanje zadovoljavajuće", kaže Macan.
NN: Uskoro treba da počne izdavanje novih ličnih karata. Koje su razlike novih ličnih karata u odnosu na stare?
MACAN: Podaci koji će se nalaziti na ličnoj karti definisani su Zakonom o ličnoj karti državljana BiH. Od biometrijskih podataka će se uzimati podaci o otiscima prstiju, fotografija i potpis. Biće vidljiva mala razlika u odnosu na sadašnju ličnu kartu, podaci će biti ispisani ćirilicom i latinicom, na zahtjev građanina će se moći unijeti i entitetsko državljanstvo i krvna grupa, a najveća promjena je elektronski čip u koji će se moći pohraniti digitalni potpis na zahtjev građanina i nekoliko digitalnih sertifikata koji su u vezi sa sistemom identifikacionih dokumenata. U toku su aktivnosti pripreme izgleda nove lične karte, shodno izmjenama propisa, ali, pošto je u pitanju standardizovan dokument, on se neće mnogo razlikovati od sadašnjeg dokumenta. Treba istaći da će građani mijenjati lične karte po isteku važnosti postojeće. Jedan od razloga zamjene obrasca lične karte jeste poboljšanje bezbjednosti, koja će se manifestovati na više zaštitnih elemenata vezano za sam obrazac, ali i na postupak izrade.
Drugi razlog izmjene Zakona o ličnoj karti vezan je za uspostavu digitalnog identiteta. Svjedoci smo da se u ovih deset godina drastično promijenio svijet i način života. Ogromne količine informacija dostupne su putem novih tehnologija. Najveći izazov u tom dijelu jeste način identifikacije ljudi, te uspostavljanje takvih sistema koji omogućavaju pružanje elektronskih usluga. S aspekta uprave, proklamovani cilj je povećanje efikasnosti i širenje opcija za pružanje usluga građanima, a shodno preporukama, posebno Evropskoj direktivi o uslugama, tu uslugu treba pružati i elektronskim putem. Sada građani odlaze u veliki broj institucija, na šaltere, klasično se identifikuju putem ličnog dokumenta i onda institucija pruža uslugu.
Analize u prethodnih nekoliko godina i rezultati pokazuju da je stanje zadovoljavajuće
NN: Time će biti zadovoljeni određeni potencijali, ali i postavljeni izazovi pred organe vlasti?
MACAN: Novim ličnim kartama stvoren je potencijal da se građani mogu identifikovati elektronski, tačno i pouzdano. Sada je izazov na svim nivoima vlasti da prilagode svoje sisteme tako da, kada se građanin identifikuje elektronski, da mogu da prime taj zahtjev, obrade ga i pruže kvalitetan servis. Ovo je ogroman potencijal za investiranje u sistem uprave i stvarnu reformu uprave. Načinjen je prvi korak, biće omogućena elektronska identifikacija. Dalje je na lokalnim, entitetskim i kantonalnim organima da svojim građanima pružaju efikasniju i bolju uslugu elektronskim putem. Zasigurno je da se na ovaj način može pokrenuti investicioni ciklus koji može dovesti do velikih ulaganja na svim nivoima vlasti, upošljavanja IT kompanija i otvaranje novih radnih mjesta, koje će u konačnici dovesti do efikasnije usluge. Ove modele koristile su druge zemlje, a sigurno je da u BiH postoji potencijal u ovoj oblasti. Također, za ovakve vrste ulaganja su dostupni značajni fondovi u postupku pristupa EU. Neke preliminarne procjene govore da se mogu aktivirati direktne investicije vrijedne više od nekoliko stotina miliona evra po entitetu, a indirektne koristi ulaganja u IT u BiH se mjere milijardama evra. Nema razloga da se ovaj potencijal ne iskoristi!
NN: Koliko je neophodno bilo povećavati cijenu lične karte?
MACAN: Novi obrasci ličnih karata će koštati 18 KM za građane. Obaveza Agencije je bila da napravi realne projekcije troškova za deset godina, uključujući sve troškove koji nastaju na nivou nadležnih MUP-ova, ali i Agencije. Takođe, izvršena je analiza naknada za lične karte koje plaćaju građani u užem i širem okruženju. Na primjer, u Hrvatskoj je cijena lične karte 70 kuna za pet godina, a u Srbiji 1.400 dinara isto za pet godina. Dakle, građani Hrvatske za deset godina izdvajaju cirka 20 evra, a građani Srbije oko 26 evra za lične karte, dok su građani BiH u prethodnih 10 godina izdvajali 5 evra, a u narednom periodu 9 evra. U svakom slučaju, BiH se obavezala da će konstantno razvijati sistem dokumenata. Zaista se vodilo računa da se predlože optimalne analize koje su podržane od strane Savjeta ministara BiH. Shodno našem pravnom sistemu, lična karta je obaveza. Jasno je da svaki povećan izdatak utiče na kućni budžet, međutim, mora se imati u vidu da analize pokazuju da svaki građanin izdvaja 1,8 KM godišnje, odnosno 12 feninga mjesečno za siguran sistem ličnih karata i lični dokument koji u osnovi garantuje slobodu kretanja u veliki broj zemalja. Do prije tri godine značajno veća sredstva izdvajala su se za vize. Kako bi zadržali sadašnji nivo i uspostavili optimalan razvoj koji traže i procjenjuju zemlje EU, onda je potrebno da se sistem pokaže održivim. Podsjećam da su zemlje koje su dobile bezvizni režim do sada na polugodišnjoj osnovi morale da izvještavaju Evropsku uniju, a sada je to praktično mjesečno. U tim izvještajima moramo da pokažemo aktivnosti i u sistemu dokumenata. Ono što smo postigli neće se samo od sebe zadržati.
NN: Da li su mogući problemi prilikom izdavanja novih ličnih karata, s obzirom na to da je ranije bilo informacija da će u početku biti velikih problema, prvenstveno u FBiH?
MACAN: Shodno zaključcima Savjeta ministara, predviđeno je da se novi obrasci ličnih karata počnu uvoditi 1. marta 2013, a početak izdavanja će biti definisan aktom ministra civilnih poslova. Imajući u vidu da je Zakon o ličnoj karti usvojen u martu ove godine, te da su u aprilu Agenciji naloženi određeni rokovi, ista je preduzela sve aktivnosti kako bi ovaj rok bio postignut. U postupku izdavanja ličnih karata učestvuju lokalni organi i MUP-ovi koji neposredno vode upravne postupke.
U RS je implementiran zakon o matičnim knjigama i uspostavlja se elektronska evidencija. U Federaciji je usvojen zakon, ali nije počelo uspostavljanje elektronske evidencije. Nažalost, ovo znači da se rokovi za izdavanje pojedinačnog dokumenta mogu produžiti zbog očekivanog velikog broja zahtjeva na koji matični uredi, posebno u FBiH, neće moći efikasno odgovoriti. Agencija je već obavijestila nadležne u FBiH kakve korake mogu da preduzmu, ali isključivo od nadležnih MUP-ova i lokalnih organa zavisi kako će da se organizuju i koliko će efikasno da pruže uslugu građanima.
NN: Da li ima zloupotreba kada su u pitanju lični dokumenti i koliko je teško ući u trag tim zloupotrebama?
MACAN: Kada se govori o bilo kojem sistemu, posebno o sistemu koji je vezan za lične dokumente i evidencije građana, tada se može govoriti o onome što je preduzeto kako bi bili smanjeni rizici od zloupotreba. Svi globalno poznati mehanizmi zaštite i kontrole koji smanjuju te rizike su uspostavljeni u BiH. Službenici koji izdaju lične dokumente se, bar prema izvještajima MUP-ova i lokalnih organa, pažljivo odabiraju i edukuju, uvezani su u centralni sistem i svaka njihova aktivnost se bilježi. Trenutno na ovim poslovima u BiH radi 1.641 službenik. U BiH se lični dokumenti izdaju u 10 kantonalnih MUP-ova, u Javnom registru Brčko distrikta i MUP-u RS, a matične knjige se vode u više od 140 opština. Dakle, u lanac identiteta uključeno je više od 160 institucija koje imaju svoje zakonske odgovornosti. Sve ove institucije treba da uspostave mehanizme kontrole, rukovođenja i borbe protiv korupcije. Svi službenici IDDEEA svake dvije godine prolaze bezbjednosne provjere kod OBA i ukoliko bi se otkrilo da postoji određena sumnja, preduzele bi se zakonom predviđene mjere i sankcije. Sa sistemskog aspekta uspostavljeni su svi mehanizmi kontrole i to je ono što je bitno i što se ocjenjuje. Dalje se mora razviti shvatanje da svaki pojedinac i svaka institucija koja učestvuje u postupku izdavanja dokumenata moraju shvatiti svoju ulogu i prepoznavati rizike. Institucije moraju imati razvijene mehanizme kontrole i borbe protiv koruptivnih elemenata u postupcima izdavanja dokumenata. Dok bude svijeta i vijeka, uvjek će postojati pojedinci koji pokušavaju zamijeniti svoj identitet iz različitih pobuda, ali institucije moraju biti spremne da na to odgovore. Analize u prethodnih nekoliko godina i rezultati pokazuju da je stanje zadovoljavajuće, a od svih institucija se traži da nastave sa konstantnim poboljšanjima. Bitno je da se adekvatno reaguje ako se otkriju slučajevi zloupotreba.
NN: Kakva je saradnje IDDEEA sa entitetskim MUP-ovima?
MACAN: Shodno zakonskim obavezama, Agencija mora imati i ima izvanrednu saradnju sa MUP-ovima. U FBiH je više izražena saradnja sa kantonalnim MUP-ovima, jer su oni nadležni za izdavanje ličnih dokumenata i registraciju vozila. U RS saradnja sa MUP-om je izuzetna. U Federaciji je svakodnevna komunikacija sa 11 MUP-ova. Dakle, ukupno je u pitanju 12 različitih ministarstava. Svako ministarstvo samostalno određuje svoje ciljeve i prioritete. Ono što je sigurno, zakonskim nadležnostima Agencije jasno su podijeljene obaveze i precizno je definisana saradnja, kako sa MUP-ovima tako i sa drugim institucijama. Agencija pokušava, koliko je moguće, da promoviše korištenje novih tehnologija te uspostavu boljih IT kapaciteta i u konačnici promoviše da se usluge pružaju elektronskim putem. Upravo od prioriteta svakog MUP-a zavisi koliko će preporuke da se implementiraju. Istakao bih da je MUP RS uspostavio efikasne pristupe evidencijama putem mobilnih uređaja. Ovo je dobar pokazatelj kako se mogu povećati kvalitet rada i efikasno koristiti resursi.
Agencija mora imati i ima izvanrednu saradnju sa 12 različitih ministarstava unutrašnjih poslova
NN: IDDEEA ovih dana proslavlja 10 godina postojanja. Kako ocjenjujete rad Agencije u proteklom periodu?
MACAN: Agencija u ovom obliku postoji četiri godine. Istorija Agencije je duža od toga, ovih dana je deset godina kako je, nakon tragičnih sukoba u BiH počelo izdavanje ličnih karata po jedinstvenim procedurama. Danas nema pojedinca u BiH koji se posredno ili neposredno ne susreće sa uslugama koje pruža Agencija, danas nema pojedinca koji bar jednom nije izgovorio CIPS. Mali je broj institucija svih nivoa vlasti koje, na neki način nisu u dodiru sa uslugama koje pruža Agencija. Osnovni razlog zbog kojeg je CIPS osnovan, a kasnije i prerastao u Agenciju jeste sistem dokumenata. Kada se posmatra taj aspekt, evidentno je da je osnovni cilj postignut, a to je sloboda kretanja. Kao niti u jednoj drugoj oblasti, BiH i institucije svih nivoa vlasti vezano za sistem izdavanja dokumenata su uskladili svoje postupke i procedure sa globalnim standardima i preporukama. Agencija i sistem dokumenata prošli su procedure monitoringa kakve se provode prilikom pristupnih pregovora sa EU. Rezultat urađenog je vraćanje povjerenja u sistem dokumenata, odnosno donošenje odluke o bezviznom režimu. Ocjenjivanje i kriterijume ocjene rada Agencije nismo postavljali mi sami. To su radile druge zemlje, to je radila Evropska unija vodeći računa o svojoj sigurnosti. Dakle, Agencija je postigla cilj.
Uspješni sistemi
NN: Osim sistema pasoša i ličnih karata, uspješno su zaživjeli još neki?
MACAN: Činjenica je da u postupku izdavanja dokumenata učestvuju i lokalni organi, i kantoni, i entiteti i država, te da je svako zadržao svoju nadležnost i da se pokazalo da postoje interni kapaciteti i kvalitet u BiH koji, uz adekvatnu političku podršku i odluke, mogu ispuniti standarde. Pored onoga što je bilo najvidljivije, odnosno sistema pasoša i ličnih karata, nikako se ne smije zaboraviti da je uspostavljen registar vozila, registar novčanih kazni, podrška izbornom procesu, mreža za prenos podataka. U mreži su uvezani sudski i tužilački sistem, policijski organi, ali i organi koji izdaju dokumenta i provode izborne postupke, dakle, sve ono što danas omogućava da kažemo da se u IDDEEA iz Banjaluke upravlja sigurno najvećim informacionim sistemom, ne samo u BiH.