Dosadašnji način realizacije projekata obnove povratničkih kuća nije bio dobar i od ove godine bit će primjenjivane drugačije procedure, izjavio je Slavko Marin, predsjedavajući Komisije za raseljena lica i izbjeglice BiH.
Kaže da je projekat obnove kuća u devet općina, čije liste nije prihvatila Komisija, sada zaustavljen, i da će provjere trajati najmanje mjesec dana.
Neka općinska povjerenstava, kako navodi, funkcioniraju već desetak godina i od tog posla su napravila biznis u različitom obliku.
NN: Zbog čega Komisija nije prihvatila liste s imenima povratnika za obnovu privatnih povratničkih kuća?
MARIN: Temeljni razlog je veliki broj žalbi povratnika koji žele da se vrate. Državno povjerenstvo za raseljena lica i izbjeglice još prošle godine je za obnovu privatnih porodičnih kuća odobrilo 21,5 miliona KM. To je projekat obnove po sistemu ključ u ruke. U okviru realizacije cijelog procesa jedna od radnji, nakon prikupljanja podataka i definiranja preliminarnih lista u općinama, je da povjerenstvo verificira te liste. Liste devet općina nismo prihvatili, jer nismo imali dovoljno argumenata za takav potez. Da bismo prevazišli taj problem ići ćemo u dva smjera. Od načelnika općina i predsjednika općinskih vijeća tražit ćemo da raspuste postojeća općinska povjerenstva. Ima nekih povjerenstava koja funkcioniraju već desetak godina i koja su od tog posla napravila biznis u različitom obliku. Sad je implementacija ovog projekta zaustavljena. Pored toga što ćemo revidirati i ažurirati personalni sastav tih povjerenstava, na državnoj i entitetskoj razini sačinit ćemo zajedničko povjerenstvo koje će analizirati sve zahtjeve i sukladno propisima utvrditi da li su bodovanja urađena sukladno propisima. Ako liste općinskih komisija budu odgovarale ovoj provjeri, potvrdit ćemo ih. I na ovom ćemo izgubiti mjesec dana.
NN: Kako su općine reagovale na ovakav potez državne komisije?
MARIN: Ljudi koji rade u komisijama su amateri. Riječ je o zastupnicima u općinskim vijećima ili predstavnicima nevladinih organizacija koji za angažman u takvim komisijama primaju određenu naknadu. Koliko su odgovorno ušli u ovaj posao, koliko ih se odhrvalo nepotizmu i drugim nezakonitim radnjama, to je druga stvar. Međutim, ovdje pozornost treba obratiti i na jednu drugu činjenicu. A to je da su u BiH potrebe prevelike, a sredstva minimalna. Upravo zbog ove činjenice ne želim prejudicirati da komisije nisu dobro uradile svoj dio posla. Za to nemamo baš neke čvrste dokaze. U svakom slučaju, to ćemo ispitati.
NN: Koliko porodica u ovih devet općina je trenutno ostalo uskraćeno za obnavljanje?
MARIN: Cijena obnove kuće ovisi od stupnja njene oštećenosti, broja članova obitelji koji žele da se vrate. Naši pokazatelji govore da cijena obnove jedne kuće se kreće od 20.000 do 25.000 KM. Liste s imenima povratnika nismo odobrili za Bosanski Brod, Derventu, sarajevske općina Centar, Novo Sarajevo i Vogošću, Srebrenicu, Teslić, Tuzlu i Fojnicu. Za realizaciju ovog projekta obnove privatnih kuća u ovih devet općina bilo je planirano oko 3.650.000 KM. Od ovog iznosa moguće je obnoviti oko 150 kuća.
NN: Od maja prošle godine do danas liste s imenima povratnika nije dostavilo 15 općina. Hoće li biti sankcija za ove općine?
MARIN: Točno je da se 15 općina oglušilo o naš poziv. I ovo je poruka da se povratak opstruira. Sad ćemo im uputiti treće pismo i pokušati ih potaknuti da izvrše svoju zakonsku obavezu. Nažalost, državno povjerenstvo nema upravljačku funkciju. Pokušat ćemo iznaći mogućnost da Fond za povratak realizira ovaj projekat.
NN: Da li je novac već raspodijeljen po općinama?
MARIN: Novac nikome nije prebačen pa nas parlament optužuje da nismo potrošili novac. Tek kad sve bude okončano, novci će biti uplaćeni izvođaču radova, a ne općini.
NN: Projekat obnove u ratu porušenih privatnih kuća kasni gotovo godinu. Kako ćete riješiti ovaj problem?
MARIN: Ove godine najvjerojatnije krenut ćemo s projektnim pristupom, što podrazumijeva da ćemo za svih 697 općina koliko ih ima u BiH, a imaju potrebe za povratak, donijeti nova uputstva. Tražit ćemo da nam dostave projekat obnove povratka u potpunosti. U tim projektima iskazat će potrebe za obnovu kuća, dostaviti nam liste, iskazati potrebe koliko košta struja, voda, put. Način na koji smo radili sve ovo vrijeme nije dobar. Ljudima smo napravili kuće, a nismo im obezbijedili struju. Onda za tri godine konstatiramo kako povratnici nemaju struju. Pošto smo im mi napravili te kuće, morali smo znati da nemaju struju. Znači, ovaj projektni pristup bit će cjelovit. To neće biti lako uraditi. Morat ćemo mijenjati određene stvari, a koje su uradili ljudi koji su prethodnih godina za povratak na raspolaganju imali samo milion KM. Sad imamo značajnija sredstva. A imamo najave od političkih dužnosnika da će program povratka biti definiran i da će se država zadužiti na stotine miliona za povratak.
Fond za povratak računa na 50 miliona KM
NN: Koliko novca će ove godine biti obezbijeđeno za obnovu kuća?
MARIN: Čekamo usvajanje državnog proračuna. Na narednoj sjednici državnog povjerenstva, nakon usvajanja proračuna, znat ćemo koliko novca će biti obezbijeđeno za obnovu kuća, koliko za obnovu zgrada, koliko za održivi povratak, rješavanje kolektivnih cenatara. U svakom slučaju sva struktura prognanih će biti zastupljena.
NN: S koliko novca će raspolagati Fond za povratak?
MARIN: Oba entiteta u Fond će dostaviti po četiri miliona KM, Brčko distrikt od 800.000 do 900.000 KM, a država 35 miliona KM. Tako će fond na raspolaganju imati oko 50 miliona KM.