Razvojni planovi RS su u značajnoj mjeri okrenuti razvoju energetskog sektora, izjavio je Slobodan Puhalac, ministar energetike, privrede i rudarstva RS.
"Rafinerija svojim kapacitetom može supstituisati značajan dio uvoza derivata nafte u BiH. Nakon završene rekonstrukcije nove linije prerade kapaciteta od 4,2 miliona tona godišnje, biće to i značajan izvozni proizvod RS", rekao je Puhalac.
On je pojasnio da mjere obuhvataju i javne radove jer su "sve velike krize prevaziđene javnim radovima", istakao je on.
NN: U toku je prezentacija dokumenta koji je pripremila Vlada RS za ublažavanje efekata svjetske ekonomske krize na privredu RS. Koje ste mjere predvidjeli?
PUHALAC: Niko nema tačnu procjenu u kojoj mjeri će kriza pogoditi pojedine zemlje, niti postoji jedinstven model kako da se ona prevaziđe. Izvozno orijentisana preduzeća će biti više pogođena krizom, a posebno ona koja svoju proizvodnju zasnivaju na loan poslovima. U odnosu na zemlje okruženja imamo značajnu prednost. Dva velika kapaciteta su privatizovana u pravo vrijeme i taj novac predstavlja zdrav kapital za novi privredni ciklus, ali ga treba pametno iskoristiti na one projekte koji imaju šansu.
Ove mjere imaju dva cilja. Prvi se odnosi na restriktivne mjere u domenu javne potrošnje, a drugi na podsticaj u domenu privredne aktivnosti. Sve velike krize su prevaziđene javnim radovima. Potencijal u energetici i potpisani ugovor sa "Strabagom" su šansa za upošljavanje značajnog broja radnika, ali i domaćih kapaciteta na ovom prostoru.
NN: Jedna od mjera je usmjerena na supstituciju uvoznih proizvoda. Kakvu ulogu će u tome imati Rafinerija nafte u Brodu?
PUHALAC: Rafinerija svojim kapacitetom može supstituisati značajan dio uvoza derivata nafte u BiH. Nakon završene rekonstrukcije nove linije prerade kapaciteta od 4,2 miliona tona godišnje, biće to i značajan izvozni proizvod RS. Ali, nažalost, nisu samo naftni derivati ti koji se uvoze. Mi, uz sve prirodne pretpostavke koje imamo, uvozimo vodu, mliječne proizvode, pivo, povrće, voće i još mnogo toga.
Upravo zbog toga uz podsticajne mjere moramo da radimo na jačanju konkurentnosti i kontrole uvezenih proizvoda, kako na samoj granici, tako i u unutrašnjem prometu. Paralelno treba raditi na podizanju svijesti građana da kupovinom domaćeg proizvoda jačaju privredu RS.
NN: Pripreme za privatizaciju 11 namjenskih preduzeća su u toku. Kakvi su planovi?
PUHALAC: Namjenska industrija RS ima nešto lošiju strukturu nego FBiH. Naši kapaciteti su, uglavnom, okrenuti remontnim poslovima, a kapaciteti u FBiH su proizvodni. Ipak, ugovor koji je potpisan s "Orlom" pokazuje da remontni poslovi ne moraju da budu nedostatak. Izgled za pronalaženje strateškog partnera uvijek postoji. Da li će do realizacije doći zavisi prije svega od napora samih preduzeća koja moraju da imaju ideju i snagu da tu ideju iznesu.
NN: Kako komentarišete ugovor kanadske firme "Pratt & Whitney" s "Orlom" iz Bijeljine?
PUHALAC: Potpisani ugovor je dokaz da se veliki poslovi mogu sklopiti i u periodu ekonomske krize. Iza potpisa stoje dvije godine intenzivnih aktivnosti i pregovora dvije kompanije. Ovaj višegodišnji ugovor samo u prvoj godini ima vrijednost od 2,2 miliona kanadskih dolara, a svake naredne godine će se uvećavati. Pregovori s ozbiljnim partnerom se uvijek okončaju sa sklopljenim poslom i dobrim ugovorom, bez obzira na vrijeme koje je potrebno da do ugovora dođe.
NN: Nedavno ste spomenuli izgradnju više novih energetskih objekata u RS. Možete li nam reći nešto više o tome?
PUHALAC: Razvojni planovi RS su u značajnoj mjeri okrenuti razvoju energetskog sektora. U situaciji kada gotovo 25 godina nije izgrađen nijedan značajniji energetski objekat, ne možete očekivati siguran i stabilan sistem. Evidentno je da potencijal imamo. Prema procjenama, mogući raspoloživi kapacitet, termo i hidro, se kreće oko 4.000 MW, a što znači investicije od oko 3,5 milijardi evra, ukoliko bi se ti mogući projekti realizovali. Takav potencijal privlači interes velikih kompanija. Postoji više ozbiljnih potencijalnih investitora koji su pokazali interes za izgradnju novih energetskih objekata. Koji od objekata će biti prioritet, kao i ko bi mogao da bude strateški partner s kojim bi se krenulo u realizaciju, još je rano precizirati. Važno je da interesovanje pokazuju kompanije koje imaju iskustvo u realizaciji velikih energetskih projekata i koje imaju kapital.
NN: Kakva je Energetska politika Vlade RS u narednom periodu?
PUHALAC: Strateški ciljevi Energetske politike RS su, kao uostalom i svih evropskih zemalja, obezbjeđenje sigurnosti snabdijevanja energijom uz uvažavanje principa tržišne konkurencije, deregulacije u energetici i dostupnosti energije građanima. Posebnim osvrtom, u ovom dokumentu, obuhvaćeni su energetska efikasnost, ali i obnovljivi izvori energije. Ona predstavlja polaznu osnovu za izradu energetske strategije RS, koja će biti pripremljana u toku ove godine.
Sa ili bez ČEZ-a
NN: Kako vidite moguće rješenje za projekat "Gacko"?
PUHALAC: Moram opet da ponovim, veliki projekti nemaju jednostavna rješenja. Mi ćemo nastojati da, na sve načine, s kompanijom ČEZ, kao velikim partnerom, prevaziđemo nastali problem i krenemo u realizaciju projekta, nadam se na obostrano zadovoljstvo, naravno, uz maksimalnu zaštitu interesa RS. Ukoliko do toga ne dođe, spremni smo da idemo dalje koristeći alternativna rješenja. Moramo naučiti da razgovaramo s velikim kompanijama na ravnopravnom nivou. Od ozbiljnih partnera se to očekuje i mi to možemo zajedno s ljudima iz "Elektroprivrede" i s postojećim kapacitetom koji imamo. To je put kako da dođemo da dobrih rješenja za RS.