Mirko Stanetić, direktor Kliničkog centra u Banjaluci, kazao je da je najveći i suštinski problem ove zdravstvene ustanove da bude obezbijeđen kvalitetan način finansiranja i da tu jasno treba razmišljati o budućnosti.
"Nažalost, KC je ustanova koja svake godine posluje s gubicima koji su do 2005. godine bili od deset do 12 miliona KM, od 2005. do danas kreću se od pet do šest miliona KM. Poslovni gubitak za prošlu godinu je oko šest miliona KM i to je nešto s čim se mi srećemo", kaže Stanetić.
On ističe da treba da bude izmijenjen način finansiranja u bolničkom sektoru i da taj bolnički sektor ima jedan dio koji zavisi od njegovog rada.
"U suštini, da bolnica koja više radi dobije mogućnost da više naplati i to će biti stimulansi. Opet neće biti pokriveni svi troškovi, ali će biti ugodnije ukoliko neko više radi da više dobije", kazao je Stanetić.
Bolnice će biti stimulisane za uvođenje novih procedura, što će obezbijediti bolju dostupnost usluga po regionalnom principu. Od svega toga najveću korist bi trebalo da imaju bolesnici.
Govoreći o korupciji u zdravstvu, Stanetić kaže da se ne može generalizovati za sve zdravstvene radnike.
"Nikako nije tačna teza da se radi o opštoj pojavi među zaposlenim u zdravstvu, ali i da sigurno pojedinačnih slučajeva ima. KC je preduzeo sve da ona bude suzbijena. Zaposleni u KC-u kroz plakate i uputstva pacijentima direktnim obraćanjem jasno ističu da korupciji nema mjesta, da postoje tijela koja se time bave i način kako se komunicira sa organima Uprave, ali i posebne Komisije koja u stalnom radu analizira primjedbe ali i pohvale pacijenata. Boljem odnosu sa bolesnicima doprinosi i stalno anketiranje bolesnika", kazao je direktor KC-a.
Stanetić kaže da je ponosan na rezultate koje postiže KC Banjaluka jer sa neznatnim povećanjem broja zaposlenih (oko 250) duplo više ljudi je dobilo zdravstvenu uslugu nego što je to bilo 2005. godine.
NN: Koji su najveći problemi u finansiranju KC Banjaluka?
STANETIĆ: Mi se finansiramo 99 odsto iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS. Voljeli bismo da dođe do reorganizacije načina prikupljanja zdravstvenog novca, jer mislimo da ima određenih nepravilnosti. Moramo shvatiti da FZO funkcioniše na principu solidarnosti osiguranika. U RS FZO ima po osiguranom licu 170 do 180 evra, dok evropske zemlje imaju do 2.000 evra. Srbija ima oko 400 evra, čak i FBiH po osiguranom licu ima nešto više novca, oko 220 evra. Ne kažem da nema stvari koje se na tako maloj svoti novca ne mogu bolje urediti, ali u suštini problem je u tome. Lijek, instrument i aparatura u RS nikada nisu jeftiniji nego u Njemačkoj, čak mislim da su skuplji.
NN: Mora da tu ima i do trgovaca. Kolike su njihove marže?
STANETIĆ: Naravno, neće niko raditi ako nema određenu maržu. Izvor sredstava je mali i suština problema je u tome. Do prije godinu-dvije, svaka zdravstvena ustanova je nabavljala lijekove za sebe i onda smo došli u situaciju da su se ustanove previše zadužile i dobavljači prestali dostavljati lijekove, pa i u KC je bilo tako. Sjećamo se da je bolesnik dobijao cedulje na kojima je po pravilu pisalo šta sve treba da kupi da bi se liječio. Riješeno je to tako što je organizovan centralizovani tender FZO gdje smo mi iz zdravstvenih ustanova iskazali potrebe prema odobrenim listama lijekova od strane Ministarstva i FZO. Mi pišemo trebovanja, a Fond je garant plaćanja. Centralizovanim tenderom je stvorena pretpostavka da pacijent od Novog Grada do Trebinja ima isti spektar lijekova na raspolaganju. Klinički centar koristi i dopunski spektar lijekova koji važi samo za ovu ustanovu i načinjen je prema našim potrebama. Prava je rijetkost da se desi da u KC sada nešto nema, pa i od onih najskupljih lijekova za pojedina rijetka oboljenja.
NN: Da li će taj centralizovani tender smanjiti korupciju sa javnim nabavkama u zdravstvu?
STANETIĆ: To je jedan od razloga za centralizovani tender. Znam sigurno da su pojedini citostatici bili duplo skuplji do centralizacije i zbog centralizovanog tendera smatram da su lijekovi u RS jeftiniji nego u FBiH i Srbiji jer je takav tender stvorio pretpostavke za to.
NN: Imali korupcije ili zloupotreba na tim tenderima?
STANETIĆ: Ne želim da govorim ima li korupcije i zloupotreba, ali je sada bar organizovano i sada nemate mnoštvo učesnika. Sada se zna, mi planiramo, Fond sprovodi i dobavljači distribuišu i tu je tačka. Sada nema mogućnosti da neko kaže nisam ja kriv i sada se tačno zna ko je šta u lancu i tako je jednostavnije bolje, te je lakše kontrolisati.
NN: Spomenuli ste citostatike. U Srbiji je nedavno bila afera zbog čega su pojedini doktori hapšeni. Da li je tako nešto moguće u RS?
STANETIĆ: Ne znam za druge, ali za Klinički centar odgovorno tvrdim da trgovine u smislu zloupotrebe lista ili količine doziranja citostatika i svega ostalog nema. Naše onkološke službe liječe naše onkološke bolesnike u skladu sa tačnim protokolima i kada je u pitanju onkologija možete da radite samo po regularnim i svjetskim smjernicama. Ne kažem da je nema u apsolutnom iznosu, ali organizovano da se time trguje i da se pacijent dovodi u nepoželjan položaj apsolutno ne.
NN: Kako Klinički centar stoji sa kadrovima?
STANETIĆ: Treba medicinskih sestara i tehničara, jer njega pacijenata se usložnjava. Broj i dijapazon usluga se povećava. Odgovorno tvrdim da je KC najorganizovanija zdravstvena ustanova na prostoru BiH, jer vodimo računa. Primamo mladi kadar koji šaljemo na specijalizacije i pokušavamo da nadomjestimo zaostajanje od 20 godina. Na specijalizaciji naš kadar prima platu, naknadu za odvojen život i plaćen mu je smještaj. Ako neko ide na edukaciju po drugom osnovu, recimo ima stručni rad u inostranstvu, a nema sponzora, recimo farmaceutsku kuću, KC plaća 500 evra ako je inostranstvo u pitanju, tako da tvrdnje da ljekari sami snose troškove edukuje ne odgovaraju KC-u. Tokom 2010. godine izdato je oko 1.100 rješenja o plaćenom odsustvu po tom osnovu.
NN: Zašto farmaceutske kuće da sponzorišu naš kadar i finansiraju specijalizaciju?
STANETIĆ: Ne, oni ne finansiraju i ne sponzorišu specijalizacije već isključivo kongrese, seminare i kratke edukacije. Procedura je da se farmacetuska kuća obrati rukovodstvu i kaže, recimo, iz Klinike za plućne bolesti šaljemo dva doktora u Milano na kongres. Kao direktor to odobrim, a direktor za medicinske poslove zajedno sa načelnikom odredi ko su te osobe, tako da farmaceutska kuća ne može da upravlja KC-om nego KC upravlja farmaceutskom kućom. To uputstvo u pisanom obliku smo poslali svim farmaceutskim kućama ima dvije godine i ne damo da to neko naruši. I mi želimo da farmaceutske kuće sponzorišu, ali ne da oni postavljaju uslove već onako kako mi želimo.
NN: U regionu je bilo slučajeva da farmaceutske kuće vode ljekare na ljetovanja, kupuju im plazma televizore i slično...
STANETIĆ: Ovo je potpuno drugačiji odnos i strogo se toga držimo jer ne želimo da nikoga od doktora ili farmaceutskih kuća dovedemo u nepoželjnu poziciju. Mi postavljamo uslove, a ne farmaceutske kuće.
NN: Bilo je riječi da se dvojna praksa ponovo uvodi na mala vrata, koliko je to tačno?
STANETIĆ: Ono što je bilo ranije nije bila dvojna praksa, već nešto što niko nije kontrolisao i niko nije znao ko, gdje i kada radi i KC je služio uglavnom za lične interese i dešavalo se da je KC bio mjesto za regrutaciju. Sada sklapamo ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji sa registrovanim privatnim i javnim ustanovama i svaki mjesec gledam šta je koji doktor koliko uradio. Ako je ispunio ono što od njega zahtijeva anganžman u KC-u onda može da ide u drugu ustanovu i dodatno zaradi. Smatram da je to jako dobro i neka vrsta stimulansa, a usput i KC zaradi jer 20 odsto onoga što plati recimo privatna ustanova ostaje u prihodima KC-a. Sve isplate pojedincima idu preko KC-a uz redovan obračun plate uz uplatu svih doprinosa u punom obimu što ne ostavlja mjesta za bilo kakvu manipulaciju. Sve je u potpunosti sa zakonom i želim da istaknutim i traženim doktorima omogućim regularnu priliku da svojim radom dodatno zarade. O svakoj saglasnosti pismenim putem budu obaviješteni svi subjekti i Inspekcija rada, te mogu na veoma jednostavan način biti kontrolisane aktivnosti.
Južno krilo
NN: Kako napreduje izgradnja južnog krila KC Banjaluka?
STANETIĆ: Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Vlada su pregovarali sa bankom Koreje i dobili saglasnost na 30 miliona dolara po vrlo povoljnim uslovima otplate, koji će biti namjenski iskorišteni za izgradnju i potpuno opremanje preostalog dijela južnog krila. U tom dijelu treba da budu ambulante, dijagnostički i terapijski dio nuklearne medicine sa PET skenom, znači nešto što je apsolutno potrebno zdravstvu RS.
Zajedno s fazom jedan i Radioterapijskim centrom, koji je već stavljen u funkciju, predstavljaju jednu cjelinu. Ključna stvar je da će pacijenti na jednom mjestu moći dobiti sve potrebne ambulantne usluge i neće se miješati sa stacioniranim bolesnicima što nigdje u svijetu nema. Južno krilo je od strateškog značaja za KC i zdravstveni sistem RS.
Osim južnog krila, strateški dio predstavlja i rekonstrukcija centralnog medicinskog bloka. Prema našim saznanjima Evropska banka je već dala saglasnosti za novčana sredstva, te smo mi na potezu da administrativni dio procedura sprovedemo. Nije to nimalo lak posao. Ali uz nesebičnu podršku predsjednika RS i predsjednika Vlade, koji su se jasno opredijelili za ovaj projekat, naša želja da neuslovne hirurške prostore i prostor Klinike za plućne bolesti iz centra grada za sva vremena napustimo će biti ostvarena.