Plućne bolesti predstavljaju jedan od vodećih zdravstvenih izazova savremenog doba, a rano otkrivanje i adekvatno liječenje ključni su za očuvanje zdravlja i kvaliteta života pacijenata.
U razgovoru sa pulmologom dr Mirkom Stanetićem saznajemo više o najčešćim plućnim oboljenjima, značaju preventivnih mjera, ulozi vještačke inteligencije u medicini te najvažnijim novitetima u liječenju i dijagnostici.
NN: Koja su najčešća respiratorna oboljenja sa kojima se susrećete u svakodnevnoj praksi i na šta najčešće savjetujete pacijente da obrate pažnju kada su u pitanju plućne bolesti?
STANETIĆ: Sigurno je da broj oboljelih od plućnih bolesti raste. Prvenstveno mislim na pacijente sa hroničnim, nezaraznim bolestima kao što su hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) i astma.
Astmu sada sve češće viđamo i kod mlađe populacije, što ranije nije bio slučaj. Naravno, ono što prednjači jeste broj pacijenata oboljelih od karcinoma pluća. Ne smijemo zaboraviti ni tuberkulozu.
Nekada je bila dominantna na našim prostorima, nije nestala, samo se danas javlja u drugačijim formama. Sve češće viđamo pacijente sa zapuštenim ili recidivirajućim oblicima tuberkuloze, vjerovatno zbog narušenog imunološkog statusa ili nepovoljnih socijalnih faktora.
Takođe, u postkovid eri sve više se javljaju pacijenti sa plućnim fibrozama. To je jedno vrlo tiho, podmuklo oboljenje koje polako napreduje, simptomi se javljaju postepeno, a pacijenti nam se najčešće obraćaju tek kad već dođe do ozbiljnih problema sa disanjem. Dobra vijest je da smo konačno dobili registrovan lijek za liječenje plućnih fibroza, a paralelno s tim napreduje i dijagnostika, što daje nadu za kvalitetnije liječenje ovih pacijenata.
Pogledajte video:
NN: Kada je pravo vrijeme da se pacijent obrati pulmologu? Postoje li rani simptomi koje ne bi trebalo zanemariti?
STANETIĆ: Uvijek je pravo vrijeme da se čovjek obrati ljekaru i potraži stručnu pomoć. U zdravstvenom sistemu posebno je važno prepoznati i pregledati one pacijente koji imaju minimalne ili gotovo nikakve simptome jer je upravo to trenutak kada bolest, ako postoji, možemo otkriti na vrijeme.
Kad govorimo o pulmologiji, ne treba zanemariti kašalj, posebno onaj noćni, zatim iskašljavanje, naročito sluzavog ili gnojnog sadržaja, a posebno iskašljavanje krvi ili pojavu sukrvice u ispljuvku.
Takođe, osjećaj škripanja u grudima je znak koji zahtijeva pažnju. Pluća nemaju specifične simptome jer ne bole, nemaju završetke za bol, ali simptomi poput umora, bolova u nogama ili neuobičajenog zamaranja pri blagim fizičkim naporima mogu biti znak da nešto nije u redu.
To se jednostavno može otkriti osnovnim pregledom i spirometrijom. Takođe, postoje i simptomi koje ljudi ne povezuju s plućima poput anksioznosti, depresije, povećanja grudi kod muškaraca (ginekomastije), pa i zakrivljenih noktiju. Sve to može ukazivati na plućne bolesti, posebno maligne.
NN: Koje su to preventivne mjere koje biste preporučili građanima kako bi sačuvali zdravlje svojih pluća?
STANETIĆ: Osnovne mjere su vrlo jednostavne i univerzalne: redovna fizička aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase i smanjenje izloženosti aerozagađenju. Posebno su opasni zimski dani kada smog leži nad gradovima.
Pušenje bilo klasičnih cigareta, bilo tzv. alternativnih duvanskih proizvoda i dalje je najveći pojedinačni rizik. Ti novi preparati, iako predstavljeni kao zdravija zamjena, već pokazuju štetne efekte, uključujući iznenadne smrti. Neke zemlje, poput Slovenije, već su ih zabranile, dok u BiH još nemamo ni akcize na njih, i sve to poprima razmjere epidemije. Pravi učinak svega toga znaćemo tek za 10-20 godina, kao i sa klasičnim cigaretama. Trebalo je vremena da shvatimo razmjere štetnosti.
NN: Na 2. Međunarodnom simpozijumu porodične medicine održali ste i radionicu spirometrije za ljekare. Koliki je značaj spirometrije u ranom otkrivanju i prevenciji plućnih bolesti?
STANETIĆ: Radionicu smo održali dr Darko Depčinski i ja, kao i dvije naše najiskusnije medicinske sestre koje već skoro 40 godina rade spirometriju. Kroz ovu radionicu uvidjeli smo da mnogi ljekari porodične medicine, nažalost, nisu dovoljno osposobljeni za izvođenje spirometrije, tu moramo preuzeti odgovornost i mi, kao nastavnici na fakultetu.
U praksi to znači da se spirometrija nedovoljno koristi, iako je riječ o osnovnoj dijagnostičkoj alatki pomoću koje možemo na vrijeme otkriti HOBP, često u fazi kada bolest još ne daje nikakve simptome.
Značaj toga je ogroman, jer je HOBP trenutno treća nezarazna bolest po broju oboljelih na svijetu, a vjerovatno će uskoro postati i druga.
Upravo zato rano otkrivanje postaje ključni korak. Nažalost, realnost je da mnogi pušači provode večeri u kafanama, a dane prespavaju. Takav način života direktno vodi razvoju HOBP-a.
Ipak, promjenom navika i uz podršku ljekara možemo postići značajan napredak, naročito u ranim fazama bolesti, kada najviše možemo učiniti. Zato smo i na radionici istakli potrebu da domovi zdravlja nabave spirometre. Kao što rutinski mjerimo šećer, tako bi trebalo raditi i spirometriju. Svaka rano otkrivena hronična opstruktivna bolest pluća predstavlja uspjeh za zdravstveni sistem.
NN: Kakva je trenutna epidemiološka slika plućnih bolesti kod nas i da li ima napretka u ranom otkrivanju i liječenju raka pluća?
STANETIĆ: Nažalost, i broj oboljelih od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) i broj pacijenata s astmom konstantno raste.
Kada govorimo o HOBP-u, uzroci su jasni - naše loše navike, naročito pušenje, u kombinaciji sa starenjem populacije.
Astma je, s druge strane, nešto drugačijeg porijekla, sa većim uticajem genetike i spoljašnjih faktora. Ipak, ono što najviše zabrinjava jeste dramatičan porast broja pacijenata s karcinomom pluća. To se vidi svakodnevno, u kliničkoj praksi gotovo da više ne postoji bolnička soba bez pacijenta s ovom dijagnozom. Kada sam studirao pacijenti s rakom pluća su nam bili pokazivani kao rijetki slučajevi. Danas su to, nažalost, svakodnevni slučajevi. Djelimično, taj porast možemo povezati s boljom dijagnostikom danas, jer možemo otkriti karcinom znatno manjeg obima, u ranijim fazama bolesti, i samim tim ponuditi različite modalitete liječenja. U mnogim zemljama, npr. Hrvatskoj, kao i u Vojvodini, pa čak i u Kantonu Sarajevo već godinama funkcionišu programi skrininga. Rezultati su izuzetni, otkrivaju se male okruglaste sjene u plućima koje se operišu na vrijeme i ti ljudi se praktično izliječe bez ili uz minimalnu dodatnu terapiju. To je budućnost pulmologije: rano otkrivanje. Jer kada se karcinom pluća otkrije u ranoj fazi, on je izlječiva bolest. A ulaganje u preventivne programe je najbolje uloženi novac u zdravstvo.
NN: U Beogradu ste nedavno govorili o primjeni vještačke inteligencije u medicini. Kako vidite ulogu vještačke inteligencije u savremenoj medicini, a posebno u pulmologiji?
STANETIĆ: Ako vještačka inteligencija danas omogućava pristup velikom broju podataka koji nam mogu olakšati rad i poboljšati ishode liječenja, zašto bismo joj okretali leđa?
U pulmologiji je AI već napravio veliki iskorak, naročito u genetskom testiranju karcinoma pluća.
Ono što je ranije zahtijevalo mjesece, danas se uz pomoć AI analizira za desetak minuta, uz istu tačnost.
Kod pacijenata sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća možemo zamisliti budućnost u kojoj pametni satovi kontinuirano mjere saturaciju kiseonika i u slučaju pogoršanja automatski obavještavaju nadležnog ljekara ili medicinsku sestru. Uzimajući za primjer i masovnu spirometriju, AI može odigrati ključnu ulogu u verifikaciji ispravnosti rezultata. Spirometrija zavisi od truda pacijenta, znanja tehničara i preciznosti ljekara pri interpretaciji. AI algoritmi mogu procijeniti da li je test urađen pravilno i upozoriti nas na netačne ili neupotrebljive rezultate. Zato vjerujem da vještačka inteligencija već ulazi u medicinu, tiho, ali odlučno. Naravno, s njom treba biti oprezan te jasno razlikovati prednosti i potencijalne rizike, ali ono što znamo jeste da donosi dobrobit, to moramo znati prepoznati i iskoristiti.
NN: Šta smatrate da bi mogao biti najveći iskorak u pulmologiji u godinama koje dolaze?
STANETIĆ: Veliki iskorak, koji bi zaista pomogao pulmologiji i zdravstvu u cjelini, bio bi uvođenje nacionalnog skrininga za rano otkrivanje karcinoma pluća. Time bismo otkrili brojne pacijente koji u ovom trenutku imaju karcinom pluća, a toga nisu ni svjesni. Te male, okruglaste sjene kada se otkriju na vrijeme mogu se operisati. Pacijenti nakon toga ostaju zdravi, ponekad bez potrebe za dodatnom terapijom, a ponekad uz manju onkološku terapiju.
NN: Nedavno su održani 34. "Majski pulmološki dani" u Trebinju, čiji ste Vi osnivač i organizator. Kakvi su utisci s ovogodišnjeg skupa i koje su ključne poruke s kongresa?
STANETIĆ: Prava istina o "Majskim danima" seže u 1992. godinu. Tadašnji šef naše klinike, prof. dr Janković, i nas trojica organizovali smo prvi skup u Adi. Iz tog malog okupljanja rodili su se "Majski pulmološki dani", danas već 34, koji su ove godine održani u Trebinju.
Svake godine napredujemo. Ove godine smo otišli korak dalje, pokrenuli smo stručni časopis koji je indeksiran, te je za jednu manju sredinu kao što je naša to veliki uspjeh.
Takođe smo izdali i Zbornik radova, u kojem smo prikazali oko 30 interesantnih slučajeva, a učesnici su te radove ponijeli sa sobom. Govorili smo o najsavremenijim smjernicama za liječenje HOBP-a i astme, tumačeći one koje su najavljene za 2025. godinu. Jedna od najvažnijih tema bila je perioperativno liječenje karcinoma pluća.
Naša ustanova trenutno liječi dva pacijenta tim savremenim pristupom otkrivanja tumora, zatim primjena imunoterapije i hemoterapije prije operacije, a potom operacija i nastavak imunoterapije. Patohistološki je dokazano da tumor nestaje, to je ogroman napredak i dokaz da i mi možemo raditi ono što se radi u najrazvijenijim centrima. Treća velika tema bili su plućne fibroze, posebno u postkovid eri. U BiH je, prvi put poslije 15 godina, registrovan lijek za liječenje plućnih fibroza. To je bila prilika da pokažemo kako se ta bolest dijagnostikuje i liječi. Sala je bila puna, a diskusija izuzetno bogata, što pokazuje da je pulmologija i dalje vrlo interesantna, multidisciplinarna oblast koja privlači pažnju i ima budućnost. Već sada mogu reći da će 35. "Majski pulmološki dani" biti održani u Banjaluci, što me posebno raduje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.