Intervju

Pratite nas na Google news

Tegeltija za "Nezavisne": Oporavak nije trka na 100 metara već maraton

Tegeltija za "Nezavisne": Oporavak nije trka na 100 metara već maraton
Foto: V. STOJAKOVIĆ | Tegeltija za "Nezavisne": Oporavak nije trka na 100 metara već maraton
Mirsada Lingo Demirović

Evidentno je da će šteta koja će biti posljedica virusa korona vjerovatno biti najveća koju je pretrpjela svjetska privreda poslije Drugog svjetskog rata, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

"Ukoliko uđemo u separatne akcije, u separatne dogovore s međunarodnim finansijskim institucijama, ukoliko počnemo da razmišljamo da je oporavak kao neka međusobna konkurencija, mi ćemo mnogo sporije i mnogo teže da se izborimo s ovom situacijom", naglašava Tegeltija.

NN: Nedavno je održana sjednica Savjeta ministara BiH, a Predsjedništvo je od Vas tražilo da se s ostalima dogovorite kako da se riješi pitanje graničnih prelaza na kojima nema karantina nakon što je FBiH naprasno odlučila da ih ukine.

TEGELTIJA: U Predsjedništvu nije bilo spremnosti ili saglasnosti da se ponovo donese i potvrdi zaključak broj četiri te da se od Savjeta ministara traži da se zatvore granični prelazi ukoliko ponovo ne budu uspostavljeni karantini u FBiH jer se tražilo jedno solomonsko rješenje da pokušamo da koordiniramo i da se primjenjuje mišljenje. Na bazi tog zaključka Savjeta ministara obavio sam razgovore s predstavnicima entiteta i Brčkog distrikta i nismo uspjeli postići jedinstven stav. Vlada RS i Brčko distrikt i dalje insistiraju da ostanu karantini u lokalnim zajednicama i to najkraće do sredine maja, jer smatraju da je to neophodno. S druge strane, stav Vlade FBiH je da karantin ne može ponovo da uspostavi, a opravdanja su vrlo različita - od toga da postoji nezadovoljstvo građana do toga da smatraju da je to njima skupo, te se opredjeljuju da građane upućuju u izolaciju u njihove porodice. Smatramo da je ovo vrlo loša odluka, protiv koje su bili i zdravstveni radnici u FBiH, ali nismo uspjeli postići saglasnost. Žao mi je zbog toga.

NN: Šta je sa 330 miliona evra od MMF-a namijenjenih za borbu protiv virusa i da li će ona i kada biti raspoređena?

TEGELTIJA: Što je bilo do Savjeta ministara, mi smo uradili. Sredstva su na računima Centralne banke. Donijeli smo kriterijume o raspodjeli sredstava. Stvoreni su svi uslovi za raspodjelu tog novca. Žao mi je što se odnosi u FBiH prelamaju preko aranžmana MMF-a. Nadam se da će u narednih dan-dva ova sredstva biti doznačena entitetima i Brčkom i da će ih oni upotrijebiti za ono što je njima u ovom trenutku najneophodnije.

NN: Po Vašem mišljenju, koliko smo uspjeli u borbi protiv korone?

TEGELTIJA: To još ne znamo jer ova borba, sasvim sigurno, nije završena i tek po prestanku pandemije znaćemo da li smo ili nismo bili uspješni. Ocjene svih relevantnih i zdravstvenih i drugih međunarodnih institucija jesu da je BiH na samom početku borbe protiv korona virusa djelovala dobro, da smo preduzeli odgovarajuće mjere, na vrijeme, i sa tog stanovišta je da imamo dosta povoljnu epidemiološku situaciju u BiH. Na samom početku smo preduzeli dosta restriktivne mjere s osnovnim ciljem da se stvori prostor i vrijeme, prije svega, u zdravstvenom sektoru, da on može da preduzme sve potrebne korake za borbu kako bi se stvorilo vrijeme da taj proces rasta broja oboljelih traje duži period, da se ne ugrozi naš zdravstvo.

Danas nigdje, ni u jednoj bolnici u BiH, nemate preopterećenost, ni u jednoj bolnici nemate situaciju da nema dovoljno medicinskih radnika, potrebnih medicinskih sredstava i tome slično. Mislim da smo, kako bih rekao u sportskom žargonu, u prvom poluvremenu dosta dobro radili i odradili, ali za ljude s ovih prostora je karakteristična situacija da u samom finišu utakmice popusti koncentracija i da se desi da napravimo sebi problem koji nije smio da se desi.

Nadam se da ove mjere koje se u posljednje vrijeme donose i koje su različite u dva entiteta neće uticati na to da na samom da kraju borbe protiv virusa imamo loše rezultate. Ubijeđen sam da ćemo na kraju, kada budemo podvlačili crtu, konstatovati da smo bili uspješni u ovoj godini.

NN: Korona je napravila štetu ekonomiji. Imate li procjenu kolika je ona?

TEGELTIJA: To niko u ovom trenutku ne može da zna. Prave se različite procjene oko toga, a prave se procjene i sa stanovišta koliki će to biti gubitak u odnosu na bruto domaći proizvod u 2020. kada je poredite sa 2019. godinom. Procjene se kreću od one najoptimističnije od 3,2 posto do nekih pesimističnijih koje govore da će to biti oko pet odsto i koje su, meni se čini, realnije od onih najpesimističnijih, koje kažu da će se gubici bruto domaćeg proizvoda kretati i do 10 posto. Ovdje je šteta vrlo različita. Mi se susrećemo sa situacijama kada objektivno imamo štetu sa stanovišta da određene djelatnosti ne mogu da rade, imate situaciju da su određeni privredni subjekti izgubili odgovarajuća tržišta zbog problema bolesti na tim tržištima i problema nemogućnosti transporta robe i usluga između tih zemalja. Ali, evidentno je da će šteta koja će biti posljedica ovog virusa vjerovatno biti najveća koju je pretrpjela svjetska privreda poslije Drugog svjetskog rata. Isto tako, nadam se da će biti dovoljno snage i spremnosti u cijelom svijetu da se na procesu oporavka radi brzo i efikasno kao što se radilo u nekom prethodnom periodu.

NN: Koliko ćemo se oporavljati od posljedica ove pandemije?

TEGELTIJA: Sigurno je da se nećemo oporaviti u ovoj godini i da će nam biti potrebno nekoliko godina da bismo se vratili na visinu bruto domaćeg proizvoda koji smo imali 2019. godine. Moja lična procjena je da, ukoliko naš bruto domaći proizvod bude na kraju 2020. jednak onom na kraju 2019, lično ću to smatrati uspjehom. Koliko će trajati oporavak, prije svega, zavisi od toga koliko će trajati pandemija. Za nas u BiH i svim zemljama zapadnog Balkana je jako važno koliko će ova pandemija trajati u zemljama EU sa stanovišta da su EU i zemlje zapadne Evrope naše najvažnije tržište što se tiče izvoza robe na ta tržišta, kao i sa stanovišta da s tih tržišta dolazi mnogo repromaterijala, opreme, pa i gotovih proizvoda. To su neki faktori na koje mi teško možemo da utičemo. Međutim, postoje faktori na koje zaista možemo uticati i koji će zavisiti od toga kako mi budemo radili, a od svega toga zavisiće koliko će trajati taj oporavak. Pod tim, prije svega, mislim na našu sposobnost da zajednički definišemo politike oporavka poslije korone. To podrazumijeva da imamo punu koordinaciju i saradnju s najvažnijim međunarodnim institucijama i sa svim nivoima unutar BiH. Ukoliko uđemo u separatne akcije, u separatne dogovore s međunarodnim finansijskim institucijama, ukoliko počnemo da razmišljamo da je oporavak kao neka međusobna konkurencija, mi ćemo mnogo sporije i mnogo teže da se izborimo s ovom situacijom. Znači, za oporavak je najvažnije da se završi pandemija, a ekonomske posljedice će trajati nekoliko godina. Mislim da je važno da se zajednički protiv njih borimo. Ovo nije trka na 100 metara, ovo je maraton i ovo su situacije u kojima ne pobjeđuju oni koji su najbrži, već oni koji su najuporniji i najsnažniji da istraju u naporima da pobijede posljedice virusa.

NN: Kako planirate pomoći privredi?

TEGELTIJA: Savjet ministara ima jako mali broj instrumenata ekonomske politike u svojim rukama, izuzev instrumenata koji se tiču indirektnih poreza. Jako malo je tih stvari koje direktno utiču na privredu. Naravno, tu je oblast zaštite domaće privrede i poslova koji po mom mišljenju mogu značajno pomoći privredi.

Po mom mišljenju je najvažnije da se u ovom trenutku pomogne onima koji su prestali da rade zbog odluka vlasti i onima koji su pretrpjeli šok i da im se omogući da pokrenu svoju privrednu aktivnost. Za pokretanje njihove privredne aktivnosti biće potrebno i grant sredstava, isto tako vrlo važno će biti obezbijediti likvidna sredstva za početak rada privrednih subjekata. Moramo znati da postoji dovoljno sredstava u finansijskom sektoru, ali isto tako moramo znati da taj sektor, banke, vrlo oprezno djeluju u takvim situacijama i ukoliko ne bude podrške države mislim da će se naši privredni subjekti, ipak, susresti s velikim problemom.

NN: U kojoj fazi je usvajanja budžet institucija BiH za ovu godinu i da li je Predsjedništvo BiH tražilo od Savjeta ministara da uradi izmjene u njemu i prilagodi ga situaciji zbog korone? Šta je s povećanjem plata u institucijama, nabavkom auta, da li će se te stavke brisati?

TEGELTIJA: Predsjedništvo je donijelo zaključak da Savjet ministara do kraja maja uradi novi prijedlog budžeta sa sugestijama da se ima u vidu situacija u kojoj se nalazimo i da su stvorene neke sasvim druge okolnosti. Nadam se da ćemo ispoštovati te preporuke u cijelosti ili pokušati u najvećoj mjeri da ispoštujemo preporuke Predsjedništva, a one će se kretati u pravcu da se u budžetu troši samo ono što je neophodno za nesmetano funkcionisanje institucija, jer se u svakom slučaju ne smije desiti da postoji bilo kakvo pitanje funkcionisanja institucija. A, sve ono što predstavlja neko dugoročno ulaganje ostavićemo za neko drugo vrijeme. Višak sredstava koji mislimo da može da se stvori pokušaćemo da usmjerimo u podršku, prije svega, privredi, pa možda i nekim socijalnim programima, koji će se sasvim sigurno morati uspostaviti kako bi se posljedice ove pandemije što lakše savladale.

Kada je u pitanju povećanje plata u institucijama, neće ga biti sasvim sigurno. Moje stanovište jeste da plate zaposlenima u zajedničkim institucijama u ovom trenutku ne treba umanjivati, jer su značajno niže nego u RS i FBiH. Takođe, treba sve uraditi da se svim radnicima u BiH zadrže plate koje su imali prije izbijanja pandemije, jer to bi zadržalo potrošnju koja je bila do tada.

U pogledu nabavki automobila, namještaja i sličnog, što se tiče Savjeta ministara, one neće biti u budžetu, nećemo ih planirati i stojimo na stanovištu da nam to nije potrebno. Reći ću vam i da se predsjedavajući Savjeta ministara vozi u automobilu kojem je već 10. godina i nemam namjeru da kupujem novi u ovom trenutku. Mislim da bi tom logikom trebalo da se vode i svi drugi u zajedničkim institucijama.

Evropski put

NN: Predsjedništvo BiH je dogovorilo da se krene s reformama na evropskom putu i da se konačno radi na 14 pitanja iz mišljenja Evropske komisije. Dosta toga je i na Savjetu ministara. Hoće li biti moguće da se ispoštuje zaključak Predsjedništva i ambasadora zemalja Kvinte za 30 dana?

TEGELTIJA: To je političko tijelo, ali političko tijelo u kojem svi organi imaju odgovarajuće mjesto i ulogu u vezi s evropskim putem BiH. Ona operativno neće sama ništa uraditi, ali je dobra politička poruka da želimo da se bavimo evropskim putem BiH. Savjet ministara ima kapacitet da izradi sve mjere, ali čini mi se da mora biti politička podrška od svih partija da se te odluke i usvoje i u tom pravcu vidim potrebu za formiranje jedne takve grupe kao podrška da se ubrza taj evropski put BiH.  

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije