Austrija predaje poziciju komandanta EUFOR-a Mađarskoj, ali se ne povlači i ostaje važan dio misije, rekla je u intervju za "Nezavisne novine" Ulrike Hartman, ambasadorka Austrije u BiH.
Dodala je da ova odluka nema veze s trenutnom političkom krizom u BiH, koju je ocijenila ozbiljnom i nepotrebnom. Na pitanje da li je EU defakto uvela sankcije RS, odgovorila je odrično, jer je za to potrebna jednoglasna odluka u EU.
"Do toga još nije došlo, jer bi to bio jedan izuzetno ozbiljan korak. Ali naravno da postoje mjere kako bi se pokazalo da određeni postupci od strane nekih političara vode u pogrešnom smjeru", rekla je ona.
NN: Austrija više neće imati komandanta EUFOR-a, a tu poziciju će predati Mađarskoj. Šta je razlog za tu odluku?
HARTMAN: Predviđeno je da Mađarska preuzme poziciju komandanta sljedeće godine. Naravno, nije riječ samo o komandantu, to je cijeli paket. Zemlja koja preuzme tu poziciju preuzima i obaveze, kao što je, na primjer, obezbjeđivanje helikoptera ili određenog osoblja. Međutim, Austrija i dalje ostaje važna zemlja koja obezbjeđuje trupe.
NN: Bilo je raznih medijskih spekulacija o tome zašto je Austrija sada donijela tu odluku. Ocjenjujete li situaciju u BiH dovoljno sigurnom, ili...
HARTMAN: Mislim da ova odluka nema mnogo veze sa stanjem u BiH, nismo došli u situaciju da EUFOR nije potreban, njegova prisutnost. U EUFOR-u je sada oko 1.000 vojnika, manje-više. Polazim od toga da će taj minimum i dalje ostati. I Austrija kao važan dio EUFOR-a će ostati, mi se ne povlačimo.
NN: Pitam jer se to dešava u trenutku velike krize u kojoj RS ne priznaje nadležnost Ustavnog suda, propituje se legitimitet visokog predstavnika...
HARTMAN: Zbog toga ja računam s tim da će EUFOR ostati i da neće biti smanjen broj vojnika. Prošle godine je zbog situacije u zemlji čak bio povećan broj trupa. Sigurnosnu situaciju uzimamo ozbiljno. Trenutno imamo ukupno 22 zemlje koje daju trupe. EUFOR treba posmatrati kao cjelinu, a ne da li jedna ili druga zemlja može varirati u vezi s brojem trupa iz mjeseca u mjesec.
NN: A kako Vi ocjenjujete ovu najnoviju političku krizu u BiH?
HARTMAN: Politička kriza postoji, ona je ozbiljna, ali i potpuno nepotrebna, posebno nakon što je EU proteklog decembra dodijelila BiH kandidatski status. Znamo da su iza te odluke više stajali politički razlozi, a ne toliko nagrada za napore na bh. strani. Ali, nemojte zaboraviti da smo odluku donijeli jednoglasno, jer smo željeli poslati signal da EU želi BiH u svojim redovima. Kriterijumi su ostali isti, oni nisu posebno formulisani za BiH, nego su isti kao za svaku zemlju.
NN: Ali odgovor na kandidaturu je politička kriza, zar ne?
HARTMAN: Nažalost, jer je ovaj signal iz EU trebao biti znak svim političarima u BiH da budu još motivisaniji i brži u reformama. Ne može biti da od sada do pristupanja BiH EU samo EU bude ta koja će slati signale. Zemlja mora biti spremna da se priključi.
NN: Da li je EU uvela sankcije RS, možda ne direktne, ali indirektne?
HARTMAN: Sankcije, direktno, indirektno... to bi bila sad igra riječi. Postoji pravni okvir da EU uvede sankcije, ali za tu odluku je potrebna jednoglasnost unutar EU. Do toga još nije došlo, jer bi to bio jedan izuzetno ozbiljan korak. Ali naravno da postoje mjere kako bi se pokazalo da određeni postupci od strane nekih političara vode u pogrešnom smjeru. Svim donosiocima odluka je jasno šta bi trebalo činiti, koje zakone treba usvojiti. Na primjer, državni zakoni protiv sukoba interesa i za nezavisno pravosuđe nisu važni samo za standarde EU - prije svega ljudi u BiH imaju pravo na to. U ovom kontekstu imamo 14 prioriteta koji su sada na stolu. Niko ne očekuje da svi budu ispunjeni odjednom. Nama treba akcioni plan koji će pokazati redoslijed sprovođenja tih reformi. Delegacija EU snažno pruža podršku da se korak po korak te reforme sprovode.
NN: Ministarka Edtštadler, s kojom smo radili intervju, rekla nam je da je prijem BiH u EU i u austrijskom interesu, a BiH, na primjer, još nije potpisala sporazum s Frontexom. Jeste li isfrustrirani zbog toga?
HARTMAN: Nisam isfrustrirana, jer je ministar Nešić prilikom nedavnog sastanka vrlo jasno rekao da je taj sporazum u izradi. Dao nam je signal da će do potpisivanja doći u vrlo skorom vremenu. Ali važno je reći da taj sporazum s Frontexom nije nešto što je važno samo za EU, to je u prvoj liniji podrška vašoj zemlji. Frontex sarađuje i sa drugim zemljama i on je podrška, ne samo u rješavanju migracija, nego i u drugim pitanjima koja se tiču državnih granica i sigurnosti.
NN: Da li ste zadovoljni odnosima BiH i Austrije, posebno jer pretpostavljam da se politička kriza ovdje odražava na privredu?
HARTMAN: Naši odnosi su kontinuirano dobri. Mi nemamo otvorenih bilateralnih pitanja, a saradnja je odlična na svim poljima, uključujući i privredu. Pokazali smo sve ove godine da smo snažan zagovornik evropskih integracija cijelog zapadnog Balkana, ali prvenstveno BiH. Vjerujemo da nas to čini posebnim prijateljima BiH. Mi smo geografski blizu i u interesu je i naših firmi da umjesto, na primjer, u jugoistočnoj Aziji, gdje se može desiti da se prekinu lanci snabdijevanja, osnivaju preduzeća u jednoj zemlji koja nam je tu pred vratima. To je profitabilno za nas, ali i za vas, jer dobijate investicije i nova radna mjesta. Međutim, svako preduzeće ne gleda samo te faktore, nego ukupnu situaciju i želi predvidljivost u budućnosti. Pitaju se da li postoji opasnost od političke nestabilnosti. Što brže BiH bude napredovala ka EU, to će biti važniji signal za investitore.
Drugi problem, za koji sve češće čujem, jeste problem pronalaženja radnika. Ne zato što ljudi ne žele da rade u austrijskim firmama ovdje, naprotiv, nego zato što za sebe i svoju porodicu ne vide perspektivu u BiH. To je žalosno, jer mi želimo BiH kao dobrog i stabilnog susjeda, a ne da stanovništvo emigrira u Austriju i druge zemlje.
Priznajem da je nama u Austriji potrebna inostrana stručna radna snaga u različitim oblastima, ali nije i ne može biti cilj da se što više ljudi odavde odseli.
I konačno, problem je što u BiH defakto ne postoji zajedničko tržište, pa se zbog niza različitih propisa u entitetima poslodavci pitaju da li treba da osnivaju dva ili više predstavništava, iako se radi o jednoj državi.
Zakon u RS može spriječiti kritičko novinarstvo
NN: U RS usvojen je Zakon o vraćanju klevete u Krivični zakonik. Kako Vi to vidite, s obzirom na to da EU kaže da je to korak unazad, a ne prema EU?
HARTMAN: Potpuno se slažem s tom ocjenom EU, to je korak u pogrešnom smjeru. Stav medijske zajednice, prvenstveno u RS, je vrlo jasan.
Radi se o tome kako će se taj zakon primjenjivati, ali sama mogućnost koju on daje da se javno izražavanje može krivično goniti, naravno, otvara mogućnost da se spriječi kritičko novinarstvo, jer bi mnogi mogli biti pažljivi da ne kažu ili ne napišu nešto što ih može inkriminisati.
Kada vidite praksu koja se primjenjuje u EU, tendencije su u suprotnom smjeru. Ako usvajate zakone koji indirektno poručuju novinarima, ali i svakom građaninu, da bi mogli biti predmet krivičnog postupka, to je jedna vrsta pritiska na slobodu izražavanja. To se ne odnosi samo na BiH, nego na bilo koju zemlju, jer nijedan političar se ne raduje kritičkom pitanju ili kritičkom izvještavanju. Ali sloboda izražavanja jeste i ostaje ključni dio demokratskih standarda.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.