Intervju

Vjekoslav Bevanda: BiH je daleko od bankrota

Vjekoslav Bevanda: BiH je daleko od bankrota
Vjekoslav Bevanda: BiH je daleko od bankrota

Drugi put u posljednjih nekoliko godina Mostarac Vjekoslav Bevanda izabran je za ministra godine u izboru čitalaca "Nezavisnih novina".

Prvi put kao ministar finansija u Vladi FBiH, ovoga puta kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Oba puta sasvim zasluženo.

Naoko pomalo neobičnog imidža, s neizbježnom minđušom u uhu, Bevanda na sagovornika ipak ostavlja dojam odgovornog premijera, realnog političara, ekonomiste koji u svakom trenutku vlada materijom i uvjerava da ima izlaz iz teške ekonomske krize koja je svom silinom poklopila našu zemlju i njene žitelje.

"Moramo hrabro i otvorenih očiju gledati u ono što stoji pred nama. Administracija je rak-rana bh. društva, jer je toliko brojna na svim nivoima, a uz to nije u službi građana, jer je neefikasna. Niko više ne priča o realnom sektoru, o gospodarstvu, a posebno o privatnom sektoru. Gledali su me kao babarogu kada sam počeo pričati o tome, ali i sada mislim da je privatni sektor zamajac razvoja", kaže Bevanda u intervjuu za "Nezavisne".

Za tešku političku situaciju u Federaciji BiH glavnog krivca vidi u visokom predstavniku Valentinu Incku.

"Mislim da će blokada trajati sve dok ljudi koji su dobili minoran broj glasova ne prestanu umišljati da su bogovi. Nigdje na svijetu nemate da parlament ima jednu većinu, a potpuno drugu kompoziciju u izvršnoj vlasti", ističe on.

NN: Da li ste očekivali da ćete pobijediti u izboru "Nezavisnih novina" za državnog ministra godine?

BEVANDA: Iskreno, nisam ovo očekivao, ovo je drugi put da su me "Nezavisne" izabrale, jer sam prije tri-četiri godine proglašen najboljim ministrom u Vladi FBiH.

NN: Šta za Vas znači to priznanje u iznimno teškoj političkoj i ekonomskoj situaciji u državi, koja se reflektira i na rad Vijeća ministara, pogotovo što su Vas izabrali građani, odnosno čitaoci "Nezavisnih novina"?

BEVANDA: Ovaj izbor, druga ovakva nagrada od jednog afirmativnog medija, za mene su i zadovoljstvo i čast. Želio bih da vjerujem da su moj način rada i neki životni postulati, a to je zastupanje svog, ali uvažavanje svih ostalih, želja za konsenzusom, strpljenje, nenametanje nečega po svaku cijenu, to što je prepoznato. Druga stvar, ja se po čitavoj BiH krećem bez ikakvog kompleksa. U Banjaluku dolazim isto kao u moj Mostar, isto kao što u ovom vremenu mandata živim u Sarajevu. Nemam kompleks i bilo gdje da sam, ne osjećam se manje vrijednim.

NN: Vijeće ministara i entitetske vlade nedavno su usvojili budžete za narednu godinu. Nije li, ipak, pomalo apsurdno, prevashodno zbog ispunjavanja uvjeta za novu tranšu kredita MMF-a, a ne zbog samih sebe i odgovornosti prema građanima ove zemlje?

BEVANDA: Ne bih se složio s vašom konstatacijom, jer je stvorena kriva percepcija u vezi s aranžmanom s MMF-om, pa su pojedine tiskovine naglašavale da se, ukoliko proračun ne bude osvojen do 4. decembra, aranžman prekida, što nije tačno.

NN: Možete li onda malo pojasniti šta je tačno?

BEVANDA: Hvala na prilici da to pojasnim, pokušavam svogdje da dobijem priliku za pojašnjenje. Znači, mi smo imali pregled MMF-a za sve razine vlasti i oni su uspješno završeni. Budući da je zadnje zasjedanje Odbora MMF-a od 19. do 21. ovog mjeseca, mi smo imali rok da to završimo najprije do 4, a onda do 6, kako bismo u ovoj godini povukli drugu tranšu kredita. Znači, da proračuni nisu usvojeni, to ne bi bilo na ovom zasjedanju Odbora MMF-a, ali bi bilo već na narednom. Usvajanje proračuna jeste strukturalna odrednica iz pisma namjere, i ako hoćemo biti odgovorni, ako hoćemo biti prava država, mislim da ovo što smo uradili pokazuje odgovornost svih nivoa vlasti, i to je dobro za državu. Pogledajte samo neke visokorazvijene zemlje, poput Češke, koje još nisu usvojile proračun. Dakle, usvajanje proračuna dovodi do relaksacije, sada se možemo baviti drugim pitanjima i prioritetima.

NN: Koliko su ozbiljna gotovo panična upozorenja ekonomista i eksperata da bez nove finansijske injekcije MMF-a BiH realno prijeti grčki scenarij, svojevrsni bakrot?

BEVANDA: Ne bih to rekao, mi smo daleko od toga.

NN: Daleko? A kakva je mogućnost da, recimo, Federacija bankrotira bez novog kredita?

BEVANDA: Dobro, pitanje je sad šta znači bankrot. Ali, ostala bi bez mirovina, ostali bi proračunski korisnici bez plaća itd. Prema tome, treba raditi! Bio sam ja federalni ministar finansija u mnogo goroj situaciji od ove, ali se nisam zaduživao kratkoročnim trezorskim zapisima i svim onim što je uradila Federacija u prethodne dvije godine. Mislim da je to bio put u sunovrat. Pogledajte malo Hrvatsku. Evo, upravo se vode žestoke rasprave treba li im MMF. A pokazalo se da je novac koji smo mi vukli od MMF-a "najjeftiniji", 1,34 posto kamate, dok je Federacija vukla trezorske zapise po komercijalnoj kamati. Zadržali smo, sa druge strane, IDA uvjete kod Svjetske banke, a to je nula posto. Međutim, medijska scena, posbno u Federaciji, je jednostavno zamračena. Ja sam osam mjeseci bio parlamentarac i stalno sam počinjao sjednice zastupničkim pitanjem da se parlamentarcima i javnosti kaže koje su cijene tih trezorskih zapisa, a koliko je novaca MMF-a.

NN: Iz Vlade Federacije, bez obzira koja je politička opcija u pitanju, tvrde da su dobro radili u prethodne dvije godine?

BEVANDA: To je normalno, ako je neko u vlasti, onda će se truditi da kažu kako su dobro radili. Ja mislim da su radili katastrofalno, pogotovo određeni resori, a to se pokazuje sve više i više. Pa, zamislite da dođete u situaciju da, ako nema MMF-a, ne možete isplatiti plaće, zaostali ste u plaćanju poljoprivredi. Ministar poljoprivrede priča da je napravio revoluciju u resoru, a Vlada u kojoj sam bio ja nikada nije kasnila s plaćanjem poticaja poljoprivredi, industriji, bilo kojoj drugoj oblasti.

NN: Da li se zbog opće situacije kao jedno od mogućih rješenja nameće uvođenje diferencirane stope PDV-a, tako što bi bila smanjena stopa na osnovne životne namirnice, a povećana na luksuznu robu, čime bi "obični" građanin bio zadovoljen, a istovremeno bi se napunila državna kasa?

BEVANDA: To je u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, ali reći ću vam iskreno - ja sam apsolutno protiv diferencirane stope, iz više razloga. Prvi razlog što je UIO BiH jedna od institucija koja se pokazala uspješnom, donijela je povećanje prihoda i eliminarala veliki dio sivog tržišta. Sada njih opterećivati diferenciranim stopama - mislim da to prvo tehnički ne bi mogli prihvatiti.

Ja sam za drugi koncept, za jedinstvenu stopu, ali istovremeno za lociranje socijalnih kategorija. U Vladi Federacije uvijek sam se zalagao za "socijalnu kartu", iako to nisam uspio da ishodim. Mi, jednostavno, treba da lociramo ljude "u potrebi", pojačamo finansijsku disciplinu, ubiremo javne prihode, a onda da izdvajamo za socijalne kategorije.

NN: To je Vaš recept za pokušaj izlaska iz duboke recesije?

BEVANDA: Gledajte, jednostavno moramo hrabro ući u ovo, otvorenih očiju gledati u ono što stoji pred nama. Administracija je rak-rana bh. društva, jer je toliko brojna na svim nivoima, a uz to nije u službi građana, jer je neefikasna. Pitajte bilo kojeg građanina je li zadovoljan radom administracije i vidjećete da nije. Sa druge strane, niko više ne priča o realnom sektoru, o gospodarstvu, a posebno o privatnom sektoru. Gledali su me kao babarogu kada sam počeo pričati o tome, ali i sada mislim da je privatni sektor zamajac razvoja, da treba stvoriti prostor i dati poticaj svakom poduzetniku.

Čini mi se da gospodarstvenike sve više gubimo iz fokusa, ne stvara se nova vrijednost, ne potiče se rad gospodarstva, smanjuje se izvoz, umjesto da se povećava, a imamo tako sjajne primjere naših poduzetnika i gospodarstvenika koji primaju svjetska priznanja.

NN: Vijeće ministara nedavno je rekonstruirano u skladu s odražavanjem političke volje nove parlamentarne većine, što nije slučaj na nivou Federacije. S obzirom na to da Vi i Vaša stranka gravitirate Federaciji, kako je, prema Vašem mišljenju, moguće izaći iz ove pat pozicije u kojoj se dvije političke opcije grčevito bore za prevlast u Vladi?

BEVANDA: Mislim da je temeljna, kardinalna greška koja je napravljena, bio potez visokog predstavnika Valentina Incka, koji je suspendirao odluku Centralne izborne komisije BiH i tako, jednostavno, poništio volju građana koji su izašli na opće izbore u oktobru 2010. godine. Na taj način je omogućio formiranje ovakve vlasti u Federaciji. Mislim da će blokada trajati sve dok ljudi koji su dobili minoran broj glasova ne prestanu umišljati da su bogovi. Nigdje na svijetu nemate da parlament ima jednu većinu, a potpuno drugu kompoziciju u izvršnoj vlasti.

NN: Mislite konkretno na predsjednika FBiH Živka Budimira?

BEVANDA: Apsolutno! Ne samo na njega, već i na ostale učesnike s hrvatske političke scene koji participiraju u Vladi Federacije. Zna se koliko su glasova dobili, a potpuno normalno učestvuju u radu Vlade Federacije. Napravljen je apsurd!

NN: Šef Vaše stranke, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, čak najavljuje da će do kraja godine uslijediti rekonstrukcija Vlade Federacije. Međutim, kako je to uopće moguće u datoj konstelaciji političkih odnosa? Na kraju krajeva, do kraja godine je još nekoliko dana, a vidimo da se ništa ne dešava?

BEVANDA: Uvijek hoću da razmišljam pozitivno, da će oni koji konstantno vuku pogrešne poteze zbog osobnih interesa, jednostavno promisliti šta se dešava sa građanima, sa svim kategorijama koje ovise o proračunu i kreaciji proračuna. Ta blokada samo nanosi zlo. Nadam se i hoću da vjerujem da će ljudi biti moralni, posebno kada se pozivaju na moral i zakone. Znači, zakon je jednom prekršen - i to je dovelo do ovoga. Federacija je u jako teškoj situaciji.

NN: Odveć je poznata priča o evropskom putu BiH, svim problemima i teškoćama, neodgovornim politikama zbog kojih je, da se slikovito izrazim, BiH u posljednjem vagonu voza koji ide prema Briselu. Čini se, ipak, da je EU spremna na ustupke, ali ostaje prvo i ključno pitanje dogovora o načinu provođenja odluke "Sejdić i Finci", koja tretira ustavna, unutrašnja pitanja. Kako je uopće moguće postići kompromis i politički konsenzus prije sljedećeg mjerenja prolaznog vremena, u martu naredne godine?

BEVANDA: Gledajte, kad smo poslije 16 mjeseci nepostojanja Vijeća ministara preuzeli funkcije, jedan od prvih sastanaka imali smo sa autoritetima iz Brisela. Tada smo dobili spisak zaostataka, na kojem je bilo 26 oblasti. Od tih 26 oblasti ili stvari, sada su ostale dvije: efikasan koordinacijski mehanizam i provođenje presude "Sejdić i Finci". Ono što se do juče činilo gotovo nemogućim napraviti mi smo sve sveli na dvije tehničke stvari, i ja se zaista iskreno nadam da ćemo već do kraja godine imati usvojen koordinacijski mehanizam.

Na istom tom putu i tragu, strpljivim dijalogom i voljom da nađemo rješenje, iskreno vjerujem da će nova šestorka naći put i da ćemo imati validnu i u parlamentu vrlo brzo usvojenu presudu Suda u Stazburu u slučaju "Sjedić i Finci". To je interes svih.

Građani još neće "prodisati"

NN: Da li će, prema Vašem mišljenju, 2013. tek biti godina najžešćeg recesijskog udara? Kad bismo, inače, mogli očekivati stabilizaciju i saniranje krize, da građani BiH malo prodišu punim plućima?

BEVANDA: Ljudi neće prodisati, niti će se situacija stabilizirati sama od sebe. Sve zavisi od volje svih struktura koje učestvuju u političkom i javnom životu. Znači, kad se opredijelimo da sami sebe više ne zavaravamo, kad počnemo sređivati stanje u adminidstraciji, kad počnemo skenirati svako radno mjesto koje se plaća iz proračuna, kad izmijenimo odnos prema gospodarstvu i poduzetništvu, tad ćemo izaći iz krize. Imamo primjer Islanda, koji je bankrotirao, pa povukao mjere, pa Irska je bila u situacija sličnoj kao Grčka, pa je povukla mjere i sada je stabilna. Da nismo neke stvari uradili 2008. i 2009. godine, da nismo napravili vrhunsku koordinaciju entiteta i države, danas bismo bili u deset puta goroj situaciji. Prema tome, ukoliko se svi uozbiljimo i budemo radili na ovim postulatima - biće nam bolje, ukoliko ne, biće nam sve gore i gore.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije