Politička kriza u BiH proizvedena je lošim odnosima u Federaciji BiH i zaoštravanjem dugo zataškavanog hrvatskog pitanja, tvrdi Žarko Papić, direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja (IBHI).
Papić kaže i da sve ovo ne bi trebalo da spriječi stranke da vlast formiraju do marta ove godine te kritikuje SDP BiH jer je doprinio produbljenju nepovjerenja pokušajem isključivanja iz vlasti dva HDZ-a.
NN: Postoji li institucionalna kriza u BiH već duže vrijeme?
PAPIĆ: Očigledno je da vlasti neće biti konstituisane u punom kapacitetu još nekoliko mjeseci i jeste institucionalna kriza, ali nije nam prvi put. Nakon prošlih izbora 2006. godine Savjet ministara konstituisan je u martu 2007. godine. Stoga, ne dramatizujem tu situaciju, mada je ona loša.
NN: Čini li Vam se da su ovoga puta tenzije veće, retorika oštrija, a pregovarači zadiru i šire od domena politike?
PAPIĆ: Tenzije nisu veće, nego drugačije i možda rizičnije. Ne govorim o tenzijama koje se odnose na retoriku, nego o stvarima koje su ozbiljnije. Prije zadnjih opštih izbora Međunarodna krizna grupa objavila je izvještaj o stanju u BiH, gdje je njihov fokus bio potpuno promijenjen u odnosu na prethodne godine. Tu je Federacija BiH vrlo jasno interpretirana kao buduće krizno žarište u BiH, uz veoma precizne formulacije da će se, ako tu ne bude dobro narodima koji su konstitutivni, a manjina su, to znači Hravtima i Srbima, tenzije stalno reprodukovati. Uz to idu i administrativno ustrojstvo FBiH i političke trzavice u ovom entitetu. Bojim se da se ova ocjena pokazala kao veoma ispravna u ovom postizbornom periodu.
NN: Na kojim primjerima se to potvrđuje?
PAPIĆ: Ne vjerujem da je dobar način da se konstituiše parlamentarna većina, a kasnije i Vlada u FBiH koja ne bi imala punu političku reprezentativnost sva tri konstitutivna naroda. Bojim se da je od same izborne noći sve krenulo na način da se, prethodno dugo postojeće hrvatsko pitanje, jako zaoštrilo. Riječ je i o načinu izbora hrvatskog člana Predsjedništva i o najavi ko će biti predsjedavajući Savjeta ministara i to je u velikoj mjeri poremetilo odnose u BiH. Svima je 2. oktobra izgledalo sasvim nemoguće da će neko uspjeti da ujedini dva HDZ-a. Iz čina da ih je neko ujedinio taj neko bi trebalo da se pita šta se to desilo da su se oni ujedinili i programski i na druge načine. Ujedinio ih je SDP BiH svojim potezima. Još vidim elemente da će proraditi zdrav razum i da se naprave neka kompromisna rješenja kroz razgovor, a bojim se da je loše krenulo i to od noći izbora.
NN: Da li se kriza iz FBiH prenijela na nivo BiH, ali i RS poslije događaja u Vijeću naroda RS?
PAPIĆ: Poslije izbora, u ovako složenim uslovima, partija koja je dobila u cijeloj BiH skoro 16 odsto glasova smatra se pobjedničkom i to je polušaljiva situacija. Politička kriza sigurno će se oslikati na formiranje vlasti na nivou BiH, a reflektovala se i na RS. Ovdje moram reći još nešto o hrvatskom pitanju i činjenici da godinama preglasavaju hrvatske ministre u Vladi FBiH kao i o upadu u budžete kantona mimo Ustava, a kasnije i o izboru člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima. Istovremeno, potpredsjednik RS izabran je sa oko 1.000 glasova kao predstavnik Hrvata. Na osnovu onoga što Emil Vlajki priča, teško je njega razumjeti kao predstavnika Hrvata. I ovdje imamo polukomičnu situaciju. U Vijeću naroda RS imate situaciju ne da je red da predsjedavajući bude Bošnjak, nego taj i taj Bošnjak, imenom i prezimenom. Onda se sa druge strane protive i počinju blokade. Ako ne bude zdravog razuma, svi će na sve strane sve blokirati.
NN: Da li ste očekivali da će se pokušajem uključivanja SDP-a u vlast ovako zaoštriti nacionalni odnosi u BiH?
PAPIĆ: Ovo zaoštravanje nacionalnih odnosa, prvenstveno hrvatskog pitanja, rezultat je tretmana Hrvata kao mlađeg brata u FBiH. Na to se još dodaju lične ambicije, sujete itd. Ako se vlast konstituiše i sa SDP-om, ne vjerujem da će doći do zaoštravanja nacionalnih pitanja. Pogledao sam platfrmu SDP-a, ona je jedina pa je onda i najbolja. U principu nije loša, ali imam dosta kritičkih komentara. Prvo, što se tiče pristupa osnovnom problemu BiH, a to je siromaštvo, socijalna isključenost i stanje u socijalnom sektoru, pa poslije ekonomija. Tome je mnogo manje prostora dato nego državnoj i vojnoj imovini. Stvarno ne znam da li je prioritet hoće li nešto biti upisano na ovog ili onog. To je zgrada koju niko ne može odnijeti iz BiH. Ne mislim da je to najvažnije pitanje. Naravno, ovo je posljedica činjenice da su u aneksu dati glavni stavovi Savjeta za provedbu mira (PIC). Ne vjerujem da domaći četvorogodišnji politički program treba da bude reduciran na ono što PIC misli, a oni uvijek misle na državu. Tako se sve svelo na državu, a ne na ono što je društvena zajdnica i njeni problemi.
NN: Je li to prepisivanje od PIC-a, dodvoravanje međunarodnoj zajednici kako bi dobili njihovu naklonost u pregovorima?
PAPIĆ: Nisu oni prepisivali nego su se lijepo pozvali u aneksu, imate to u fusnotama. Dodvoravanje je koncept koji od 2001. godine kritikujem. Neprihvatljiv je koncept gdje međunarodna zajednica treba da riješi sve probleme pa da bih ja dobio podršku i onda treba da budem što bliži njima. Posebno ako jako dobro govorim engleski jezik. No, bojim se da ta ponuđena platforma SDP-a nema konkurenciju. I predizborni program SDP-a sa pet politika je bio najbolji, ali se tih pet politika u platfrmi pogubilo. Precizan sam i prebrojao sam, sedam tačaka se odnosi u širem smislu na socijalni sektor, a nijedna nije dovedena do kraja. Reći ću i nešto lično, po svojoj vokaciji, istoriji, tradiciji i po onome što mu je nekada bila platforma, meni je SDP najbliža stranka. Vjerovatno sam prema njima kritičniji nego prema drugma, ali zato i ukazujem na ove stvari. Ima jedna tačka koju je teško bilo kome shvatiti - poslije koalicije s pravašima, ne znam ko ima pravo da se pozove na ZAVNOBIH koji je ratovao s ustašama. Kako bi bilo da neka partija u RS uđe u koaliciju sa paračetničkim organizacijama. Uglavnom, ulozi su podignuti jako visoko, partija karata još traje i oni će se na kraju negdje naći.
NN: Govori se i o institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata, ali i o trećem entitetu.
PAPIĆ: Prvi put se u toj platformi precizira da nema preglasavanja u Vladi FBiH i to jeste mali korak na liniji onoga što je grupa intelektualaca Hrvata u Sarajevu zagovarala kao moguće rješenje da budu izbjegnute neke radikalne stvari. Normalno gledano, takve stvari neće biti moguće, niti se može RS ukinuti, a vrlo je teško moguće napraviti treći entitet samo u FBiH. Neke su stvari nerealne i rješenje je u institucionalnoj ravnopravnosti, koja je Ustavom garantovana, ali to treba biti i operativno. Otpor ide zbog nepovjerenja izazvanog praktičnim potezima. Obećavaš moju institucionalnu ravnopravnost, a izabrao si mi mog člana Predsjedništva, na nas je red, a ti hoćeš da budeš na čelu Savjeta ministara i praviš koaliciju sa pravašima da bi to ostvario.
NN: Na nivou BiH osnovan je srpski i hrvatski blok, a iz SDP-a i SDA odbili su i pomisao da se formira bošnjački blok. Kako pomiriti ova dva pristupa?
PAPIĆ: Nikakvo rješenje nije u formiranju nacionalnih blokova, ali nije ni u formiranju vlasti u FBiH bez dvije najveće hrvatske stranke. Sada se priča da je po Ustavu "pripadnik", a ne "predstavnik" hrvatskog naroda. Ako je to tako, onda niko ne može kritikovati izbor Vlajkija za potpredsjednika RS. Koliko znam Vlajkija, ovo mu je druga ili treća nacionalnost. Ako je riječ o pripadniku, a ne o legitimnom predstavniku nekog naroda, niko ne može izbjeći situaciju da se to mijenja kao što rade prelaskom iz stranke u stranku. Imaćete posljedicu da ja, ako mi zatreba, pređem u Hrvate ili Bošnjake. Ovo su peti ili šesti izbori i niko ne može reći da nije znao za koga glasa. Već izvjesno vrijeme upozoravam na narastanje socijalnih tenzija. U takvoj atmosferi može se formirati vlast da zažmure šta je ko kome rekao preko noći.
NN: Postoje dva bloka, šest stranaka na jednoj strani i četiri okupljene oko platforme. Može li se desiti da bude osnovana neka velika koalicija?
PAPIĆ: Broj stranaka u nekoj koaliciji uvijek komplikuje stvar, ali nije presudan. Za dvije godine Alijanse bilo je 13 stranaka i tada su napravljeni ozbiljni pomaci i to bez otvaraja Pandorine kutije, odnosno reforme Ustava. Tada su formirana neka tijela koja su paraustavna, na primjer, koordinacija za ekonomsku saradnju sa strancima. Tri premijera i tri ministra finansija dogovorala su i to što dogovore prođe u tri vlade. To je korisna praktična reakcija. A, druga je stvar što je tada ovdje pao jedan čovjek s Mjeseca, a zove se Pedi Ešdaun i uradio sve da to sruši.
Ne određuje broj stranaka efikasnost. Ne vjerujem da će se stvar završiti na ova dva kontrabloka. Na kraju će se karte malo izmiješati. Ako pažljivo čitate novine, vidite poruke, omekšavanje se vidi. Naći će se neka razumna varijanta, kao i uvijek, male stranke se preigraju.
NN: Možete li procijeniti hoće li uskoro biti formirana vlast i kako će izgledati kada se te karte izmiješaju?
PAPIĆ: Uskoro neće biti vlasti, ali do marta hoće svakako. Ne bih se usudio da prognoziram ko će biti u toj koaliciji. Bojim se da će to miješanje karata biti vrlo iracionalno i nema šanse da to neko prognozira, osim ako je dobro obaviješten, a ja to nisam.
Vanredni izbori
NN: Koliko su uzrok ovakvom stanju u BiH i zakonske nejasnoće, jer nema nikavih rokova pa nadmudrivanje može trajati u nedogled?
PAPIĆ: Nikada nije stvar samo u zakonima. Oni daju neki okvir pretpostvaljajući razumno ponašanje. Bez obzira na loš zakon, postoji krajnja mogućunost da Predsjedništvo BiH, koje je na vrijeme formirano i radi, raspiše vanredne izbore za parlament. Ovo je hipotetički moguć scenario. Ali, kada se stvari primaknu ovom scenariju sve će biti drugačije. Svi su krenuli s maksimalističkim zahtjevima, što dovodi do ovih kriza, ali onog momenta kada shvate da bi mogli ostati i bez minimalističkih zahtjeva, a to su novi izbori, svi će se oni dogovoriti za kratko vrijeme, u 24 sata.