Ono što je neminovnost je da plate radnika u Srpskoj treba da rastu, ali u skladu sa razvojem privrede, tehnološkim razvojem i automatizacijom radnih mjesta, kazao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.
Dodao je da neminovno da je migracija radne snage uzela velikog maha, tako da privreda Srpske neće moći funkcionisati, te da će u narednom periodu morati uvoziti više stranih radnika.
NN: Kako privreda Republike Srpske izdržava globalne probleme, budući da smo svjedoci da naši privrednici koji su izvozno orijentisani imaju problem sa smanjenim brojem narudžbi. Koji sektor je najpogođeniji?
ŠKREBIĆ: Pad izvoza za prva tri mjeseca ove godine je 12 odsto u odnosu na godinu dana ranije u istom periodu, isto tako imamo pad zaposlenosti u industriji za 3,8 odsto, dok samo u prerađivačkoj industriji to je pet odsto.
Sve je to uticaj krize koja je bila najavljena krajem prošle godine i prvi kvartal ove godine, ali ono što je alarmantno jeste da se za drugi i treći kvartal očekuje da ostanu na ovakvim parametrima, odnosno da imamo konstantan pad u odnosu na prošlu godinu. Najpogođeniji su sektor drvoprerade te metalska i elektro industrija, kao i tekstilna i obućarska, jer se mahom bave lon poslovima. Ino-kupci im otkazuju narudžbe i traže smanjenje cijena i do 30 odsto. Imamo kompanije koje se suočavaju i sa 50 odsto manjim brojem narudžbi. Svi ti problemi prelijevaju se i na druge sektore, a na rješavanje tih pitanja moramo staviti akcenat u narednom periodu. Tako da pred nama nije nikako svijetla slika.
NN: Od početka godine došlo je do rasta minimalne plate sa 700 na 900 KM. Koliko i kako je to uticalo na poslovanje pojedinih kompanija u Srpskoj?
ŠKREBIĆ: Rastom minimalca najviše su pogođene kompanije, odnosno niskoakumulativne grane koje imaju nisku rentabilnost sveukupnog poslovanja, kao i grane privrede koje u suštini imaju visok nivo rada u svojoj proizvodnji, odnosno poslovi koji imaju manji ekonomski napredak u proizvodnji.
Svaki trošak koji u jednom trenutku poraste za 30 odsto, a minimalna plata je porasla za 28,5 odsto, veoma je teško amortizovati u kratkom periodu. To je ono na što smo mi krajem prošle, ali i početkom ove godine najviše upozoravali, jer nismo bili protiv toga da plate treba da rastu i to je sasvim prirodno i nešto što su zajednički i želja i napor.
Međutim, ako se to uraditi u kratkom vremenu i administrativnom odlukom, a ne rastom na samom tržištu, imaćemo problem.
Sve firme koje posluju na granici rentabilnosti imaju veliki problem sa prilagođavanjem na rast najniže plate, jer kada raste najniža plata, očekivano je da dođe do rasta i ostalih plata. Ono što možemo očekivati u narednom periodu je prilagođavanje plate za otprilike između 10 i 20 odsto.
NN: Početkom godine imali ste i razgovore sa Vladom RS i predsjednikom Republike Srpske. Da li su u međuvremenu pronađena neka rješenja?
ŠKREBIĆ: Jedan od najvažnijih razgovora koje smo imali bio je početkom godine. Tada je dogovorno da ćemo sačekati da prođe prvi kvartal, da će se analizirati podaci. Od premijera i predsjednika Srpske smo imali obećanje da će tražiti najbolja rješenja za te negativne posljedice kada se izanalizira kompletna ekonomska situacija. Poslodavci platu posmatraju u bruto iznosu, jer te troškove ugrađuju u cijenu koštanja svog proizvoda.
Vlada nam može pomoći i kroz određene stimulacije za rast plata.
Domaćim kompanijama neophodna su sistemska rješenja i u vidu pomoći za tehnološki razvoj i automatizaciju proizvodnih procesa, jer su im potrebna radna mjesta koja mogu stvoriti veću novu vrijednost.
NN: Budući da smo svjedoci da je sve više na tržištu rada prisutno stranih radnika, koliko privreda Srpske ima potrebu za uvozom stranih radnika, te koliko je prošle godine izdato radnih dozvola?
ŠKREBIĆ: Mnoge jake ekonomije poput Njemačke, Italije, Francuske nisi bile u mogućnosti da se na neki način izbore sa manjkom radne snage, a ono što se dešava sada na tržištu radne snage Srpske mi smo predvidjeli da će se to dešavati. Naravno da smo raspoloženi da zajednički radimo na svim mogućim mjerama koje mogu da ublaže ovakav odliv radne snage. Međutim, ono što je neminovnost jeste da je migracija radne snage uzela velikog maha, tako da privreda Srpske neće moći funkcionisati i moraćemo se prilagoditi tome i moraćemo angažovati stalnu stranu radnu snagu. Tako je prošle godine broj izdatih radnih dozvola za strance u Srpskoj iznosio 2.117, a sigurno je da će se u budućem periodu taj broj i povećavati. Ali na nama je da zajednički radimo na procesu koji nije ni brz ni lagan da zajedno postignemo bolje uslove kako bismo usporili odlazak radne snage.
NN: Smatrate li da plate u Srpskoj treba i dalje da rastu, budući da su cijene konstantno u porastu?
ŠKREBIĆ: Rast, a ne samo plata, treba da bude usklađen sa privredom, što znači da ono što očekujem u budućnosti je da svi parametri koji na neki način diriguje Vlada RS i koji su zahtjevi sindikalnih organizacija budu koliko-toliko usklađeni sa svim dešavanjima u našoj ekonomiji, ali i sa evropskim ekonomijama.
U trenucima kada nastaju krize veoma je teško ako se povuku potezi gdje će se i dalje nastaviti rast troškova, ne samo rast troškova plata, nego i rast troškova drugih energenata i svih onih osnovnih životnih namirnica koje čine osnovni standard čovjeka. Ako se nastavi ovaj rast, biće se veoma teško prilagođavati. Ono što je neminovnost je da plate treba da rastu, ali u skladu sa razvojem privrede, tehnološkim razvojem i automatizacijom radnih mjesta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.