Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, kaže da je neprihvatljivo da prestane isplata sredstava sa jedinstvenog računa, te da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ne treba tako da se ponaša, jer je ona upravna organizacija i ne vodi politiku.
"Zajedničke institucije su podigle ljestvicu koju ni oni ne mogu preskočiti i svjesni su da ta finansijska ljestvica nije adekvatna kapacitetima BiH te sada svjesno prave kriznu situaciju prijeteći kako će sve stati i očekujući da to neko drugi za njih uradi kako bi obezbijedili ono što misle da njima u ovom trenutku pripada", ističe Tegeltija.
NN: Šta ako UIO BiH blokira isplatu sredstava sa jedinstvenog računa?
TEGELTIJA: UIO treba da izvršava odluke, a ne da daje tumačenje da li ona nešto može ili ne može. Mislim da se UIO svrstava na jednu stranu, koja kaže da, ako do 31. decembra ove godine ne bude budžeta, nema isplata. Postoje različita tumačenja Zakona o budžetu zajedničkih institucija BiH. UIO treba da se kloni toga i da radi svoj posao, a to je da prikuplja sredstva na jedinstveni račun i da ga prazni u skladu sa odlukama Upravnog odbora, Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine.
NN: Oni kažu da neće prekršiti zakon...
TEGELTIJA: UIO ni po kojem osnovu ne smije zaustaviti finansiranje institucija koje zavise od sredstava s jedinstvenog računa. Ponovo podvlačim nije njihovo da tumače zakon već da sprovedu zakon. Šta to znači da će život stati, da treba stati zato što neko želi da ostvari ciljeve na taj način i da blokira sredstva UIO.
Ovakav sistem finansiranja ne postoji nigdje u svijetu i pokazalo se da nije dobar
NN: Ko to želi?
TEGELTIJA: Žele oni koji su postavili previsoke ciljeve i sada očekuju da neko drugi ostvaruje te ciljeve. Zajedničke institucije su podigle ljestvicu koju ni oni ne mogu preskočiti i svjesni su da ta finansijska ljestvica nije adekvatna kapacitetima BiH te sada svjesno prave kriznu situaciju prijeteći kako će sve stati i očekujući da to neko drugi za njih uradi kako bi obezbijedili ono što misle da njima u ovom trenutku pripada.
NN: Koliko ima prostora za uštede u bh. budžetu?
TEGELTIJA: Postoji ogroman prostor za uštede u BiH. Koliko znam, neke međunarodne institucije se bave analizama rashodovne strane budžeta zajedničkih institucija. Ne sporimo da postoje potrebe zajedničkih institucija samo, jednostavno, neke stavke nisu toliko važne da bi se morale implementirati u 2012. godini i mislim da se mnogi zahtjevi mogu prolongirati za neko buduće vrijeme, kada će situacija biti mnogo bolja.
NN: RS je tražila podračun u UIO. Dokle se stiglo s tim?
TEGELTIJA: Svjesni smo da je jedinstveni račun, ovako kako je sada koncipiran, veoma ranjiv i da je vrlo lako doći u situaciju da se blokira i da ne možete da uzmete onaj dio sredstava koji vama pripada. RS sada potražuje više od 30 miliona KM i vi do tih sredstava ne možete da dođete, a sa druge strane, morate da tražite kredite kako biste finansirali svoje obaveze. Prijedlog za redefinisanje zajedničkog računa ide u pravcu da on ne bude toliko ranjiv i da ne bismo dolazili u situaciju prijetnji. Spremni smo da razgovaramo i o drugačijim rješenjima i ne mora biti jedino rješenje podračun. Možda ima nekih boljih rješenja. Mislim da je najbolje da imamo podračun za RS i za FBiH. Ovakav sistem finansiranja ne postoji nigdje u svijetu i pokazalo se da nije dobar.
NN: Koja je gornja granica kada je u pitanju finansiranje zajedničkih institucija?
TEGELTIJA: Gornja granica za RS za koju smo spremni da platimo je 750 miliona KM. To su naše procjene na bazi kretanja prikupljanja poreza za 2011. i za 2012. godinu, mada mislimo da će se u 2012. godini sakupiti manje sredstva.
NN: Znači, očekujete manje prihoda?
TEGELTIJA: Moguće je da će prihoda biti manje nego što je predvidjelo Odjeljenje za makroekonomsku analizu.
UIO ni po kojem osnovu ne smije zaustaviti finansiranje institucija koje zavise od sredstava s jedinstvenog računa. Ponovo podvlačim, nije njihovo da tumače zakon već da sprovedu zakon, kazao Tegeltija
NN: Kakva su očekivanja kada je u pitanju RS?
TEGELTIJA: Naša očekivanja su postavljena u ekonomskoj politici. To znači da očekujemo rast BDP-a oko dva odsto iako su najave Svjetske banke i MMF-a mnogo manje. Mislimo da, uz sve realne prijetnje koje nam se mogu pojaviti, možemo to postići. Projekcija je da ne možemo računati na pad tražnje i bilo bi dobro da ne dođe do pada tražnje unutar evrozone. Očekujemo da neće biti pada. Još jedna prijetnja koja nam se ukazuje jeste mogućnost krize bankarskog sektora. Svjesni smo opasnosti, ali ne očekujemo velike probleme. Prihodovna strana je podignuta visoko, ali tu su uključena i sredstva koja nam duguje FBiH. Naša privreda se muči sa problemima nelikvidnosti i sa zaduženošću.
NN: Ima li RS problema sa zaduženošću?
TEGELTIJA: Nemamo i uspješno servisiramo svoj dug. Krajem 2012. godine dolazi nam na naplatu prva tranša prema MMF-u, ali u 2013. i 2014. godini imaćemo značajnija izdvajanja. Postoje razgovori sa MMF-om da se rade novi aranžmani. Uslov je da se formira novi saziv Savjeta ministara da bi MMF imao s kim da razgovara.