Intervju

Pratite nas na Google news

Zoran Tegeltija za "Nezavisne": Blokade su prošlost

Zoran Tegeltija za "Nezavisne": Blokade su prošlost
Foto: Nedžad Uglješa | Zoran Tegeltija za "Nezavisne": Blokade su prošlost
Mirsada Lingo Demirović

Savjet ministara BiH nikada više neće biti mjesto blokade, poručio je u novogodišnjem intervjuu za "Nezavisne" Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

"Sve što bude do mene kao predsjedavajućeg neće ni na koji način blokirati rad Savjeta ministara i na sjednicama se nećemo baviti onim političkim temama koje blokiraju njegov rad", rekao je Tegeltija.

NN: Da li je BiH izgubila bespotrebno godinu dana na formiranje Vijeća ministara?

TEGELTIJA: Apsolutno je bespotrebno izgubljena godina dana. Svaki put kada godinu dana nemate vlast, to je veliki gubitak. Naravno, vrijeme potrošeno na utvrđivanje zašto se to desilo takođe bi bilo nepotrebno izgubljeno u ovom trenutku, ali je važno da pokušamo na neki način da nadoknadimo to što smo propustili. Neke stvari smo uspjeli završiti na kraju godine, ali to je nedovoljno da bismo stigli sve ono što je trebalo da uradimo. Zbog toga u 2020, za razliku od nekih drugih zemalja, nekih drugih vlasti, u BiH nemamo pravo na hodanje, na šetnju, nemamo pravo, ako ne možemo da trčimo, onda možemo barem brzo da hodamo i da dostignemo barem djelić onoga što smo propustili da uradimo u 2019. Vrlo brzo će se sve to istestirati, da li ćemo s formiranjem vlasti doći u situaciju da rješavamo probleme ili će nam nova vlast služiti za dalju blokadu. To će, naravno, zavisiti od nas.

NN: Šta očekujete od 2020 - dalje blokade i prepucavanja kao u 2019. ili će se zaista raditi?

TEGELTIJA: Što se tiče mene i institucije na čijem sam čelu, želim da radimo. Odgovornost je na članovima Savjeta ministara da rade i moraju da shvate da gubitak od godinu dana neće nikad biti nadoknađen ukoliko dozvolimo da uđemo u blokade. Situacija da nešto blokirate je vrlo jednostavna, ali sam nekoliko puta ponovio i liderima političkih partija i partijama koje su predložile svoje kandidate da Savjet ministara mora biti mjesto donošenja odluka i da mora biti barem jedno mjesto koje neće biti blokirano zbog političkih tema. U BiH su uglavnom blokade zbog političkih tema, zbog odnosa sa zemljama u okruženju i tome slično, a onda nakon godinu dana ponovo sjednete za sto i to riješite. Želim da kažem da zbog političkih pitanja ne smiju biti blokirana životna pitanja građana BiH. Ne može biti blokirana izgradnja graničnog prelaza Ljubovija - Bratunac zbog toga što se mi ne slažemo u vezi s bilo kojim političkim pitanjem ili pitanjem plata zaposlenih u zajedničkim institucijama. Sve što bude do mene kao predsjedavajućeg neće ni na koji način blokirati rad Savjeta ministara i na sjednicama se nećemo baviti onim političkim temama koje blokiraju njegov rad.

NN: Šta će biti prioritet Vašeg kabineta u naredne tri godine?

TEGELTIJA: To sam rekao u svom ekspozeu. Najvažnija stvar biće pitanje ekonomije, bez obzira na to koliko nadležnosti Savjet ministara u tome ima, te pitanje evropskih integracija. Proces približavanja EU mnoge će stvari unaprijediti u BiH i pitanje međusobnih odnosa unutar zemlje, što prije svega podrazumijeva saradnju s različitim nivoima vlasti. I neizbježno pitanje, ne zato što ga ja ili bilo ko drugi želi, jeste pitanje migrantske krize, koja je nametnuta s neke druge strane.

Kao što sam rekao, najvažnija stvar biće ekonomija i zbog toga sam svoje prve sastanke održao s premijerima entiteta i poslodavcima iz FBiH i RS, jer mislim da ekonomska pitanja mogu riješiti mnoga pitanja koja u ovom trenutku izgledaju čak i politički, jer građani shvataju pomake u rješavanju njihovih egzistencijalnih problema. Shvatiće da ta politička pitanja i nisu toliko važna koliko neko želi u ovom trenutku da ih tako predstavi. I pitanje evropskih integracija za mene nije pitanje jesmo li članica EU ili nismo, nego činjenica da u vezi s tim postoji ogroman stepen saglasnosti društva, da budemo članica EU. I drugo, za proces približavanja EU treba da mijenjamo sebe, da mijenjamo svoje prakse, procedure, da društvo bude bolje, uspješnije, zato što to od nas traži EU. Mislim da ćemo kroz taj proces približavanja EU mnoge stvari poboljšati, unaprijediti i kroz javnu upravu, i kroz politiku bezbjednosti, odnosa sa susjedima... Najvažnija stvar je da moramo pokušati uhvatiti korak sa susjedima, jer smo, kada su neki u pitanju, bili mnogo ispred njih, a sada, zbog naših političkih tema, oni su ispred nas.

NN: Spomenuli ste sastanak s premijerima. Na njemu su dogovorene neke stvari koje su dugo bile kamen spoticanja. Najavili ste češće sastanke, radne grupe... Hoće li to i koliko doprinijeti boljoj situaciji u BiH?

TEGELTIJA: To će sasvim sigurno biti pozitivna stvar. Način saradnje s premijerima i vladama entiteta smo dogovorili i mi ćemo se toga pridržavati. Naravno, imaćemo i kontrolne tačke. Kvartalno ćemo sjesti i vidjeti da li smo uradili ono što smo se dogovorili, a ako nismo - zašto nismo. Moramo izaći u javnost i reći da neko ne želi da ta stvar bude završena. Ne možemo da budemo svi odgovorni, a pogotovo se ne možemo pravdati da važna pitanja za građane blokiramo zbog političkih tema. Ono što bude do mene, a i do premijera, mislim da neće biti nikakvih poteškoća. Radne grupe podrazumijevaju ne samo vlade entiteta i Savjet ministara, nego i poslodavce, međunarodnu zajednicu, međunarodne finansijske institucije, sve one koji su potrebni da se usaglasimo.

NN: Sve se više zagovara promjena stope PDV-a, posebno na dječju hranu, odjeću, osnovne potrepštine. Je li to moguće?

TEGELTIJA: Ima mnogo tema u vezi s PDV-om. Naravno, ključna priča kad definišete PDV sa stanovišta građana je visina stope, da li će ona ostati ista ili neće. Drugo pitanje je imamo li diferenciranu stopu ili nemamo. Za poslodavce su na primjer vrlo važna pitanja kada plaćaju i kako plaćaju - na fakturisanu ili na naplaćenu realizaciju. Ima šest do sedam spornih tačaka koje želimo da usaglasimo prije svega s poslovnom zajednicom i vladama entiteta, jer one donose političke odluke po tom pitanju i ne želim da pobjegnem od te priče. Možemo li u paketu rješavati pitanje PDV-a i doprinosa za socijalno osiguranje i kroz kombinovanje te dvije mjere stvoriti pretpostavku da se povećaju plate zaposlenih i u privatnom i u javnom sektoru, jer za nas je jako važno da dođe do rasta plata u 2020. godini. Želimo da zakon o PDV-u o kojem se toliko priča bude usaglašen i da takav ide u proceduru Savjeta ministara, a ne da trošimo nekoliko mjeseci na ubjeđivanje, na predlaganje amandmana jedne pa druge partije, pa onda uslovljavanja.

NN: Privrednici često kao prvu stavku navode da plaćaju veliki porez na plate i kako se to uopšte može riješiti?

TEGELTIJA: To je pitanje za vlade entiteta. Postoje kombinacije mjera kako to možemo da uradimo i to će biti dio paketa o kojem ćemo razgovarati. Naravno, poslodavci zagovaraju priču da moraju biti manje opterećeni, ali mora biti jasna poruka - svako rasterećenje mora značiti više novca u džepu zaposlenih.

NN: Stalno ponavljate ekonomija, ekonomija... Privrednici imaju svoje zahtjeve, mnogo se uvozi, malo izvozi... Na koji način obezbijediti bolje uslove na tržištu?

TEGELTIJA: Ima cijeli set mjera koji je bio u vezi s ekonomijom, prije svega pitanje pozicije privatnog sektora, koji postaje dominantan u BiH. Bez rasta privatnog sektora, malih i srednjih preduzeća, neće biti moguće ni povećati BDP, neće biti prostora za rast plata i tako dalje. Samo investicije i izvoz su osnovne pretpostavke za brži i normalan rast u BiH. Poslodavci imaju jasne prijedloge mjera koje njih dotiču i kod vlada i Savjeta ministara ne postoji nesporazum o tome šta treba da se uradi. Drugi dio mjera tiče se privrede koja se odnosi na javni sektor. Ima dosta primjedaba, da li sva ta preduzeća koja obuhvataju javni sektor treba da budu u javnom sektoru ili ne. Privatni sektor je bio efikasniji. Drugo, ako ste javnom sektoru dali ogroman kapital, onda to mora da se vrati građanima kroz dividendu, kroz dobro javno upravljanje. To je taj cijeli set mjera koje moramo da napravimo i kroz privatni i kroz javni sektor. Procjena je sasvim realna da u javnim preduzećima postoji nedovoljna efikasnost upravljanja tim sektorom, da postoji preveliki broj zaposlenih i da nedovoljno vraćaju privatnom sektoru kroz kvalitet usluga, a u nekom dijelu i kroz same usluge koje pružaju.

NN: Hoćete li moći sve to? Puno je posla pred Vama.

TEGELTIJA: Pitanje je, prije svega, da li želimo. Druga stvar je imamo li snage i sposobnosti. Mislim da imamo. I treća stvar, da li smo spremni da se odreknemo dijela privilegija koje su stvorene u pojedinim sektorima u našem društvu. Mislim da u BiH postoji dovoljno znanja šta treba da se uradi. Nama je u svakom trenutku najteže bilo imati političku podršku za sprovođenje tih reformi. Uvijek se pojavi neka priča, nemojte, to su ti glasači, nemojte, sad su izbori, a to samo usložnjava situaciju. U 2021. godine nema nikakvih izbora i to je možda najbolja godina za sprovođenje reformi.

NN: Dosad je saradnja Vijeća ministara i entitetskih vlada bila skoro pa nikakva. Šta Vi očekujete, je li moguće da se to popravi jer, čini se, krenuli ste pozitivno?

TEGELTIJA: Saradnja između Savjeta ministara i vlada entiteta, pa i između samih vlada entiteta je u principu počivala, da ne kažem, na privatnim odnosima onih ljudi koji se nalaze na čelu tih institucija. Ja sam bio osam godina u Vladi RS i mi smo prolazili vrlo različite periode saradnje s Vladom FBiH - od nikakve saradnje do, recimo, odlične saradnje s premijerom Fadilom Novalićem, s kojim sam se lično slagao, ali i predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović, o velikom broju tema. Isto tako je bilo sa Savjetom ministara, s tim što je Savjet ministara specifičan pa saradnja i blokada vlada i Savjeta ministara ne počivaju na nesporazumu između predsjedavajućeg i premijera, već određenih resornih ministara. Sad to želim promijeniti, da to bude institucionalna saradnja, da ne bude pitanje volje i želje, nego da bude obaveza. Savjet ministara više nikada neće biti tačka blokade za realizaciju bilo kojeg projekta vladama entiteta.

NN: Konačno je odblokirano 120 miliona KM u "Elektroprenosu BiH". Očekujete li da u narednom periodu tu više ne bude problema?

TEGELTIJA: Nadam se da će premijeri, koji su predstavnici Skupštine akcionara, postići punu saglasnost o tom pitanju i srećan sam što su premijeri Radovan Višković i Fadil Novalić odblokirali ova sredstva. Zaista je poražavajuće da poslovne banke na računu imaju taj novac, a prijeti nam situacija da u termoelektranama i hidroelektranama možemo da proizvedemo električnu energiju u nekoj tački A, ali je ne možemo prenijeti recimo do Višegrada, Banjaluke, Travnika... Mislim da je ovo prvi korak. Ima još neraspoređenih sredstava, nadam se da će postići dogovor da se ta sredstva odblokiraju, da više ne dolazi do blokade i da konačno bude izabrano rukovodstvo, jer je većini izvršnih direktora istekao mandat.

NN: Šta očekujete u budućnosti od saradnje s komšijama, posebno sa Srbijom i Hrvatskom?

TEGELTIJA: Komšija je bliži od potkošulje. To su mene učili kod kuće, tako sam živio s komšijama i mislim da tako treba da živimo. Bavio sam se pitanjima odnosa s komšijama i to je jako dobro funkcionisalo. Bio sam u Komisiji za granicu BiH u trenutku kada je bio samo jedan granični prelaz otvoren - Izačić. Imali smo neriješene odnose sa Srbijom i sve smo te stvari riješili tako što nismo tražili tačke nesporazuma, sukoba, nego smo tražili tačke rješenja. Da li će biti dobra saradnja ne zavisi samo od nas. Savjet ministara će sve učiniti da ne bude tačka sukoba. Zaista sam iznenađen nivoom blokade po pitanju granica Srbije i BiH, a u jednom trenutku kad sam bio u Komisiji već je bio potpisan ugovor o granici. Međutim, ono što mene najviše interesuje po pitanju saradnje s našim komšijama jeste ekonomska saradnja i kako je podići na viši nivo.

Program reformi

NN: Mnogo je svađe bilo, teških riječi, kada je u pitanju Program reformi. Hoćemo li u NATO ili nećemo, trebamo li i šta Vi mislite da li je bilo za tim potrebe?

TEGELTIJA: Izgbulili smo godinu. Ne znam da li je za tim bilo potrebe. Program reformi je usvojen konsenzusom. Nadam se da ćemo kroz konsenzus i sam Program reforme implementirati onako kako je tamo napisano, kako bismo unaprijedili saradnju s NATO-om i kako bismo bili dobar partner NATO-u, koji je nezaobilazan faktor na našem prostoru.

Mali Šengen

NN: Sve se više priča o "malom Šengenu". Je li moguće da BiH bude dio te priče?

TEGELTIJA: Previše je to političko pitanje da bih se ja o njemu izjašnjavao kao predsjedavajući Savjeta ministara, ali ja kao Zoran Tegeltija, kao građanin ove zemlje, stojim na stanovištu da je prihvatljiva svaka saradnja koja omogućuje brže kretanje kapitala, robe i ljudi.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije