Korisno je što je konačno došlo do veće jasnoće u vezi s Vladom Republike Srpske, ali bilo bi korisno da gospodin Karan kao novi predsjednik imenuje i uspostavi Vladu kao svoju, čak i ako u njoj budu svi isti ministri, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Rik Holcapl, šef misije OEBS-a u BiH.
Ukratko
- Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holcapl kaže da je korisno što postoji veća jasnoća oko statusa vlasti u RS.
- Navodi da bi imenovanje "Karanove vlade" dodatno učvrstilo jasnoću u vezi s legalitetom.
- Poručuje da OEBS želi efikasnu vladu i saradnju s institucijama na zajedničkim ciljevima i reformama.
- Govori i o širim izazovima u BiH: Kompromis, blokade, pravosudne reforme i izborna tehnologija.
Na pitanje da li postoje sumnje u legalitet Vlade RS, odgovorio je da bi imenovanje Karanove vlade moglo dodatno učvrstiti jasnoću u vezi s njenim legalitetom.
"Smatram da bi, s obzirom na to da na dužnost stupa novi predsjednik RS, bilo korisno potvrditi status vlade koja će djelovati u sklopu njegove administracije", rekao je on.
Šta OEBS očekuje od nove vlasti u RS
NN: Sada, kada imamo novu vlast u Republici Srpskoj, kako to vidite?
HOLCAPL: Želimo da vidimo da Vlada bude efikasna. Dakle, poruka je i dalje ista i mislim da je korisno što postoji veća jasnoća u vezi sa statusom, posebno kad je u pitanju predsjednik Republike Srpske, da su birači donijeli odluku na način u koji, vjerujem, javnost generalno ima povjerenje, odnosno da rezultati odražavaju volju birača. Mislim da je to zapravo vrlo pozitivan korak i, da, to je jedan od razloga zašto sam odlučio da sada ponovo dođem. Iako bih rekao da bi bilo korisno da gospodin Karan kao novi predsjednik imenuje i uspostavi vladu kao svoju, čak i ako u njoj budu svi isti ministri. Mislim da bi to takođe pomoglo da se otklone bilo kakva pravna pitanja ili nedoumice, jer želimo da sarađujemo sa institucijama i ministarstvima Vlade RS na unapređenju naših zajedničkih ciljeva i bilo bi sjajno osigurati da postoji što manje prostora za osporavanje legitimiteta takvih odluka Vlade.
NN: Da li kažete da još postoji neka mala sumnja u legalitet Vlade?
HOLCAPL: Ono što kažem jeste da bi se jasnoća mogla dodatno učvrstiti.
NN: Dakle, čak i ako su isti ljudi, isti premijer, isti ministri, sve isto?
HOLCAPL: Smatram da bi, s obzirom na to da na dužnost stupa novi predsjednik RS, bilo korisno potvrditi status vlade koja će djelovati u sklopu njegove administracije.
Sastanci u Banjaluci i poruka o dijalogu
NN: Da li je tajna s kim ste razgovarali u Banjaluci? Da li ste razgovarali s predstavnicima vlasti, opozicije, nevladinim organizacijama?
HOLCAPL: Danas sam se sastao sa gospodinom Minićem i nekoliko ministara u Vladi, kao i sa gospodinom Blanušom, a sutra ću se sastati s nevladinim aktivistima i opozicijom. U mom programu posjete bila je i prilika za razgovor sa gospodinom Karanom i gospodinom Stevandićem iz Narodne skupštine. Međutim, zdravstveni problemi su to spriječili, pa im želim brz oporavak. Sastaću se i s predstavnicima organizacija civilnog društva i medija. Dakle, i dalje imam pun program i naišao sam na stvarnu spremnost za dijalog, i mislim da je na mojim jutrošnjim sastancima s predstavnicima Vlade postojalo stvarno interesovanje za saradnju koju mogu ostvariti s Misijom OEBS-a u BiH.
Šira kriza u BiH: Većine, kompromis i blokade
NN: Kada smo posljednji put razgovarali, činilo se da krizi u BiH nema kraja. Da li je sada situacija nešto bolja?
HOLCAPL: Mislim da smo posljednji put razgovarali prije izbora 23. novembra, i već tada sam bio uvjeren da je to pravi način da se izađe iz krize i da se ona riješi. Iskreno, osjećam da su moja razmišljanja na tu temu bila donekle opravdana. Nije se nužno očekivalo niti se priželjkivalo da će doći do ponavljanja izbora na 136 biračkih mjesta. Zbog toga je sve trajalo duže nego što sam se nadao. Očekivao sam da će sve ovo što je sada poznato u februaru biti jasno još u decembru.
NN: A šta je s ostatkom zemlje, s krizom? Imamo li vladu na državnom nivou ili nemamo, ili je to sve dio iste krize?
HOLCAPL: Mislim da u ostatku zemlje izazov nije toliko u tome ko obavlja koju funkciju. Pitanje je da li su ljudi koji su na funkcijama u stanju da formiraju većine koje mogu donositi odluke, i taj izazov i dalje traje. U mojoj misiji smo aktivno radili na podršci zakonodavstvu za dalje reforme pravosuđa, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, zakona o Sudu BiH, i još uvijek postoje ogromne poteškoće da se ljudi zaista usaglase o konkretnim zakonodavnim koracima koji su potrebni.
NN: Imate li osjećaj da domaća politika ne posvećuje dovoljno pažnje onom što pokušavate postići u pogledu reformi?
HOLCAPL: Razumijem odakle dolazi taj utisak i ne bih nužno rekao da je potpuno nepravedno gledati na stvari na taj način. Ali postoji prilična količina energije koja se i dalje ulaže u rasprave o nekim zakonodavnim prijedlozima. Izazov je manje nedostatak napora, a više nedostatak kompromisa.
NN: Zašto je tako? Evropski put je blokiran, reforme su zakočene, most u Gradišci ne može biti otvoren zbog neslaganja...
HOLCAPL: Svakako bih to opisao kao izazov. Uvijek nerado koristim riječ kriza u mnogim od ovih situacija, jer to nije nerješivo. Postoje rješenja.
NN: I to je, po mom mišljenju, vještačka kriza, rekao bih.
HOLCAPL: Mislim da se radi o tome da li ljudi zaista žele da vide uspjeh države BiH, u svakom njenom dijelu ili žele uspjeh samo određenih, probranih segmenata, onih do kojih im je stalo ili onih u kojima imaju najveću moć i uticaj.
Tragedije, posljedice neodlučivanja i odgovornost birača
NN: Nije li ova tragedija u Sarajevu pokazala da dopuštamo da se stvari dešavaju dok se ne dogodi tragedija, a onda svi odjednom postanu svjesni da postoji problem?
HOLCAPL: Strašno mi je i pomisliti da se tragedija morala dogoditi, ali realnost je da, nažalost, postoji cijena i posljedice neuspjeha i nespremnosti da se donesu odluke. Neke od njih su čak i dramatičnije, nešto je očigledno krenulo u pogrešnom smjeru. No, imamo toliko primjera koje možemo navesti, zagađenje vazduha u gradovima i nemogućnost donošenja odluka u vezi s tim. Ljudi možda ne umiru na tako dramatičan način kao u tramvajskoj nesreći, ali svake zime umiru zbog toga jer nema poboljšanja kvaliteta vazduha. Dakle, nije samo stvar u tome da ljudi treba da shvate da je to problem, jer mislim da oni to vide. Vide posljedice. Čuju za sav novac EU koji stoji neiskorišten, ili se u nekim slučajevima korist umanjuje, jer institucije ne donose odluke. Mislim da je na biračima da biraju političare koji zaista mogu rješavati ove probleme i da odluke birača budu zasnovane na procjeni ko zaista može rješavati ta pitanja i pronalaziti rješenja, a ne na tome ko najefikasnije predstavlja moj lični identitet ili nešto slično. Mora biti riječ o politikama, o budućnosti na kojoj rade za zemlju i da li je to ono što birači žele.
Prioriteti OEBS-a: izborne tehnologije, pravosuđe i kurikularna reforma
NN: Šta trenutno radite? Koje su teme za OEBS sada?
HOLCAPL: Trenutno je fokus na tome da li ćemo imati nove tehnologije za izbore. Oprezno sam optimističan. To je svakako još ostvarivo i trebalo bi da se desi.
NN: Ali i dalje imamo problem da zakoni ne prepoznaju te tehnologije. Možda ćemo biti u situaciji da se one neće moći koristiti za verifikaciju glasova...
HOLCAPL: Moje razumijevanje i uvjerenje je da se tehnologija može koristiti. Trenutni izazovi su u vezi s finalizacijom nabavke i osiguravanjem sredstava koja su predviđena za te namjene. To je još jedan primjer onoga što mi se čini kao nepotrebne dodatne prepreke kada je novac tu, proces za njegovo obezbjeđivanje je završen, a onda ministar finansija ili neko drugi kaže da postoji još jedan proceduralni korak koji treba preduzeti. I ljudi se pitaju zašto se sada odjednom pojavljuje dodatni proceduralni korak.
NN: Nije li to pomalo sumnjivo, po Vašem mišljenju?
HOLCAPL: Trudim se da ne spekulišem o motivima ljudi, ali gledam njihove postupke i odluke. Jasno je da bi novac mogao biti raspodijeljen, a još nije. Dio onoga što sada radimo jeste da pokušamo osigurati da novac zaista bude dostupan. U tom slučaju mislim da je nabavka te opreme moguća i da postoje ponuđači tehnoloških rješenja te da postoji proces izbora. Iz moje perspektive, nakon čestih sastanaka s Centralnom izbornom komisijom i drugim osobljem...
NN: Mislim da su u CIK-u pod ogromnim pritiskom.
HOLCAPL: Oni mi u mnogim aspektima djeluju kao vrlo posvećeni javni službenici koji se trude da rade svoj posao najbolje što mogu u teškim okolnostima i u okviru zakona. Nastavićemo da zagovaramo efikasne zakone o reformi pravosuđa, VSTS i Zakon o Sudu BiH koji sam ranije spomenuo, gdje postoje prilično ostvariva rješenja koja bi zadovoljila zahtjeve i međunarodne standarde u pogledu očuvanja nezavisnosti pravosuđa, efikasnog pristupa pravdi za građane i nezavisnog pravosuđa bez političkog uticaja. Drugo područje u kojem ćemo nastaviti raditi i gdje zapravo bilježimo određeni napredak u mnogim dijelovima zemlje, jeste promovisanje i pomoć u uvođenju novog kurikuluma na nivou osnovnih i srednjih škola koji je više usmjeren na ishode učenja. Manje je fokusiran na učenje napamet i na konkretne činjenice ili brojeve koje treba zapamtiti, a više na treniranje kritičkog mišljenja i shvatanje šta je naučna metoda, kako kritički posmatrati istoriju, kako razvijati kritičko mišljenje itd. Moje nadanje u vezi s reformom kurikuluma nije toliko da učenici nauče određene incidente ili događaje, već da steknu vještine kritičkog mišljenja da mogu reći: zašto jedni govore samo o ovom događaju, a drugi samo o nekom drugom? I kako stvoriti sveobuhvatnije razumijevanje i procjenu? Smatram da je ova kurikularna reforma zaista važna i da donosi velike koristi. Napomenuo bih da smo u više kantona u FBiH već u prvoj ili drugoj godini uvođenja novih kurikuluma. Moje očekivanje i nada su da ćemo u nekim od međunarodnih procjena, poput PISA testiranja i drugih, zaista moći vidjeti uticaj koherentnijeg kurikuluma, kritički orijentisanog usmjerenog i na ishode učenja. Vremenom bi to trebalo pokazati da, ako ne usvojite takve pristupe i ne provedete kurikularnu reformu, nanosite štetu vlastitim učenicima i djeci.