Nije tajna da i dalje postoje određene mjere Njemačke koje su na snazi i neki projekti koji su suspendovani u Republici Srpskoj, a to je povezano s izjavama i postupcima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.
Ovo je u intervjuu za "Nezavisne" poručio Alfred Granas, ambasador Njemačke u BiH, koji je u ponedjeljak boravio u Banjaluci.
"Problem nisu samo secesionističke izjave, nego i uvrede koje se ponekad iznose u javnom prostoru. S druge strane, vidimo i određene pozitivne pomake - neki zakoni su povučeni, jedan je proglašen nevažećim od strane Ustavnog suda. Dakle, postoji određeni napredak. Ali, nažalost, retorika se i dalje nastavlja", rekao je on. Upitan da li je i prethodna vlada Save Minića za Njemačku bila legitimna, on je odgovorio potvrdno.
"Mi smo u Njemačkoj odlučili da, dok god neka ustavna institucija - prije svega Ustavni sud - ne donese odluku da je to neustavno, tu vladu tretiramo kao legitimnu", objasnio je on.
NN: Danas ste (ponedjeljak) u Banjaluci pa je moje prvo pitanje: kakvi su Vaši utisci o gradu i s kim ste se sastali tokom posjete?
GRANAS: Uvijek je lijepo biti na sunčanom mjestu - tada sve izgleda svjetlije i prijatnije. Ali i bez toga moram reći da mi se Banjaluka dopada. Što se tiče sastanaka, sastali smo se sa premijerom. Samo pet minuta prije nego što smo stigli saznali smo da je podnio ostavku, ali smo ipak održali sastanak.
NN: Da li Vam je to pomenuo tokom razgovora? Da li je objasnio razloge?
GRANAS: Objasnio je da su se pojavile određene sumnje u vezi sa zakonitošću prethodne vlade i procesa njenog imenovanja. Zbog toga su željeli da budu potpuno sigurni da je sve pravno čisto pa je odlučio da podnese ostavku. Utisak koji sam stekao je da će on vjerovatno biti ponovo imenovan za premijera u relativno kratkom roku. U tom slučaju bi ga imenovao predsjednik koji je nedavno potvrđen od strane Centralne izborne komisije kao legitimni predsjednik Republike Srpske.
NN: Da li su postojale bilo kakve sumnje u njemačkoj diplomatiji ili vladi u vezi sa legitimitetom te vlade? Premijer je na konferenciji za novinare nagovijestio da je međunarodna zajednica smatrala da njegova vlada možda nije potpuno legitimna.
GRANAS: Pojam "privremenog predsjednika", pod kojim je on bio imenovan, zaista se ne nalazi u Ustavu. Ali, s druge strane, u Ustavu takođe nema ni odredbe koja kaže da takva konstrukcija nije moguća. U tranzicionim fazama ponekad se pojavljuju takva rješenja. Mi smo u Njemačkoj odlučili da, dok god neka ustavna institucija - prije svega Ustavni sud - ne donese odluku da je to neustavno, tu vladu tretiramo kao legitimnu vladu Republike Srpske. U tom smislu sada je situacija čak i jasnija nego ranije jer će novi premijer biti izabran u parlamentu i potvrđen od strane predsjednika.
NN: Vaš prethodnik je imao prilično komplikovanu situaciju kada je dolazio na funkciju ambasadora Njemačke. Da li sada postoji šansa da odnosi između Republike Srpske i Njemačke uđu u neku novu fazu, ili je još rano za takve procjene?
GRANAS: Da, imao sam lakši početak nego moj prethodnik. To nema veze ni sa mnom ni s njim, već sa drugačijim pristupom vlasti u Republici Srpskoj u tom trenutku. Predao sam akreditive bez problema i sve je prošlo prilično glatko. Naravno, u međuvremenu su se dogodile određene stvari. Nije tajna da i dalje postoje određene mjere koje su na snazi i neki projekti koji su suspendovani. To je prije svega povezano sa izjavama i postupcima gospodina Dodika. Ono što on govori, ali i ono što radi, ima posljedice. Problem nisu samo secesionističke izjave, nego i uvrede koje se ponekad iznose u javnom prostoru. S druge strane, vidimo i određene pozitivne pomake - neki zakoni su povučeni, jedan je proglašen nevažećim od strane Ustavnog suda. Dakle, postoji određeni napredak, ali, nažalost, retorika se i dalje nastavlja.
NN: Znači li to da još niste uvjereni da je situacija potpuno riješena, za razliku od Vaših američkih partnera koji smatraju da jeste?
GRANAS: Naši američki prijatelji su postigli sporazum sa vlastima u Republici Srpskoj i sa gospodinom Dodikom. Mi takav sporazum nismo sklopili. Mi vidimo određeni napredak, ali želimo da vidimo koliko je održiv. Ova situacija nije nešto u čemu uživamo. Ali isto tako ne možemo jednostavno davati novac njemačkih poreskih obveznika ako s druge strane ne vidimo ozbiljnu spremnost na saradnju. Znate, ako vas neko stalno udara, a onda očekuje da mu uručite ček, to ide teško.
NN: Republika Srpska, kao i cijela Bosna i Hercegovina, veoma je povezana sa Njemačkom: ekonomski, kulturno, kroz porodice, rad u Njemačkoj... Zbog toga se u društvu postavlja pitanje koliko dugo će RS i BiH biti svojevrsni taoci ovih političkih nesporazuma.
GRANAS: To pitanje biste prije svega morali postaviti gospodinu Dodiku. Mi imamo utisak da on i dalje donosi ključne odluke. Stvari se dešavaju kada on kaže da treba, a ne dešavaju kada on kaže da ne treba.
NN: Dakle, i dalje mislite da je on glavna politička figura, iako formalno možda nije u toj ulozi?
GRANAS: Sve indicije ukazuju na to. Ako upotrijebimo vašu analogiju o 'taocima', rekao bih da ona prije dolazi sa te strane. Jer, kao što ste rekli, situacija nije prirodna. U Njemačkoj žive stotine hiljada ljudi iz Bosne i Hercegovine, među njima i mnogo ljudi iz Republike Srpske. Njemačka je, poslije EU kao cjeline, najveći pojedinačni doprinosilac razvojne saradnje i javnih investicija ovdje. Ovdje posluje oko 500 njemačkih kompanija, mnoge od njih u RS, i one dobro posluju. Mi smo spremni i želimo da doprinesemo razvoju. Ali, s druge strane, moramo vidjeti određeni pomak - prije svega umjereniji pristup političkih donosilaca odluka u Srpskoj.
NN: Čini mi se da su tri njemačke vlade - Angele Merkel, zatim Šolcova i sada Mercova - prilično dosljedno podržavale pristupanje zapadnog Balkana EU. Međutim, istorijski kontekst se mijenjao: rat u Ukrajini, sada i rat na Bliskom istoku. Da li je proširenje EU danas manje važno nego ranije?
GRANAS: Rekao bih da postoje dvije strane tog pitanja. Prva je ono što ste opisali - veliki broj kriza i konflikata koji zahtijevaju pažnju i energiju političkih lidera. Kada ste stalno u režimu kriznog upravljanja, teško je fokusirati se na dugoročne procese. Ali, s druge strane, ova nova njemačka vlada je vrlo jasno rekla da je integracija zapadnog Balkana u EU jedan od njenih spoljnopolitičkih prioriteta. Postoji politička volja i postoji angažman. Njemačka želi da unese novu dinamiku u proces proširenja. Istovremeno, sada postoji i šira dinamika u Evropi: imamo Evropsku komisiju koja je naklonjena proširenju i veliki broj država članica koje takođe podržavaju proširenje. Zato postoji osjećaj da je trenutak za napredak sada.
NN: Ali u BiH trenutno gotovo da nema pomaka. Možemo li sebi priuštiti da čekamo do izbora, pa onda da počnemo ozbiljno raditi na evropskom putu?
GRANAS: Vrlo jednostavno rečeno: ne možete. Postoji dinamika koja vjerovatno neće trajati zauvijek. Ako se ništa ne uradi prije izbora, a onda se čeka do oktobra, ova godina će biti izgubljena. Zato moja poruka građanima ove zemlje glasi: trenutak je sada. Pogledajte realnost. Šta dobijate od Rusije? Gotovo ništa. Šta dolazi iz Evrope? Investicije, trgovina, razvojni projekti - svakodnevno. Primjer je Plan rasta za zapadni Balkan. Za BiH to znači oko 900 miliona evra za infrastrukturne i razvojne projekte. Već je izgubljeno više od sto miliona evra jer političke odluke nisu donesene na vrijeme. Ako se to nastavi, cijelih 900 miliona može nestati.
NN: U Briselu se sve češće govori o mogućem novom modelu pristupanja - možda faznom pristupu ili različitim nivoima integracije u EU. Da li je to realna opcija?
GRANAS: Ta diskusija postoji, ali zasad nema konkretnog rezultata. Neki od nas su pomalo skeptični prema takvom modelu. Suština članstva u EU je pristup jedinstvenom tržištu, a da biste u njemu učestvovali morate sprovesti veliki broj reformi. Ako te reforme nisu sprovedene, teško je vidjeti kakvu bi stvarnu korist donio neki 'međustepeni' model. Osim toga, članstvo je ipak članstvo. Teško je zamisliti različite 'stepene članstva' sa različitim pravima odlučivanja. Ipak, diskusija se vodi i vidjećemo kakav će biti konačan ishod.
NN: Kao ambasador jedne od najuticajnijih država EU možete li jasno reći: da li postoji mogućnost da se uslovi za pristupanje ublaže?
GRANAS: Uslovi moraju biti ispunjeni. Ako neko računa na to da će EU na kraju popustiti, onda će ovaj proces trajati još 50 godina.
NN: Za kraj jedno pitanje koje možda nije primjereno postaviti Vama, ali ipak ću to učiniti: Da li postoji realna šansa da Crna Gora uskoro postane članica EU?
GRANAS: Prema informacijama koje imamo, postoji realna mogućnost da Crna Gora završi pregovore već ove godine. Postoji ambicija da se sporazum o pristupanju potpiše do kraja godine, a zatim slijedi proces ratifikacije u državama članicama. Ako se to dogodi, to bi bio snažan signal za cijeli region. Poruka bi bila jasna: kada postoji politička volja i kada se reforme sprovode, članstvo u EU je moguće.