Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) osnovana je 1948. godine kao specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija (UN) za zdravlje. Njen ustav definiše zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti.
Ovo naglašava predanost Organizacije "Zdravlju za sve", potkrijepljenu demokratskom idejom da su svi ljudi rođeni jednaki.
Statut Organizacije bio je dokument bez presedana u svijetu koji se upravo oporavljao od razaranja koje je donio Drugi svjetski rat, upostavljajući transformativni put vrednovanja svih ljudskih života jednako.
Ali šta zapravo Ustav i njegova načela znače? Beskompromisno pozivajući na zdravlje kao temeljno pravo svakog čovjeka i temelj kolektivnog mira i sigurnosti, SZO je nastojala i nastavlja nastojati dokazati svoju privrženost ovim načelima.
Tokom godina, SZO se bavila ključnim izazovima: predvodila je napore za poboljšanje društvenih uslova kako bi se ljudi rađali, rasli, radili, živjeli i starili s dobrim zdravljem. Organizacija je takođe bila ključna za globalnu promociju uključivanja roda i invaliditeta. Napredak u tim područjima je, međutim, stalno u opasnosti zbog postojećih zdravstvenih nejednakosti. Cilj da se postigne Zdravlje za sve i danas je jednako važan kao što je bio prije 75 godina.
Deklaracija iz Alma-Ate (1978) je postavila temelje primarne zdravstvene zaštite za države članice, kao ključni element zdravstvenih usluga za poboljšanje zdravlja ljudi. Napredak u posljednje četiri decenije bio je značajan, iako neujednačen, uprkos ovim čvrstim temeljima. Najmanje polovina svjetske populacije ima manje nego optimalan pristup osnovnim zdravstvenim uslugama - uključujući njegu za prenosive i nezarazne bolesti, zdravlje majke i djeteta, mentalno zdravlje te polno i reproduktivno zdravlje. Čak i danas, primarna zdravstvena zaštita ostaje ključni put za postizanje cilja održivog razvoja UN (SDG) 3 - osiguranje zdravih života i promociju dobrobiti za sve u svim dobima - zajedno sa nekoliko drugih ciljeva održivog razvoja, a svi s ciljevima koji se žele postići do 2030.
Jedna od ključnih misija SZO-a je spriječiti, ublažiti i potpuno zaustaviti širenje smrtonosnih infekcija. Kao rezultat globalnog partnerstva bez presedana, SZO je 1980. sertifikovala iskorjenjivanje malih boginja. Male boginje su bile vrlo zarazna i smrtonosna bolest koja je samo u 20. vijeku odnijela oko 300 miliona života
Nadalje, SZO je bila ključna u ublažavanju sve većih rizika povezanih s međunarodnim putovanjima i poslovanjem. Kroz Međunarodne zdravstvene propise (2005), 196 zemalja članica sada ima zakonska prava i obaveze u rješavanju javnozdravstvenih i vanrednih situacija koje mogu preći međunarodne granice.
Početkom 2020-ih, svijet je na ivici iskorjenjivanja druge dvije opasne bolesti - poliomijelitisa i drakunculoze (bolest gvinejskog crva). Uz podršku partnera, intervencije Svjetske zdravstvene inicijative za iskorjenjivanje dječje paralize rezultirale su smanjenjem širenja divljeg poliovirusa za 99,9%; dok se broj drakunculoze smanjio s 3,5 miliona u 1986. na samo 13 registrovanih slučajeva u 2022. godini.
SZO je odigrala pionirsku ulogu u isporučivanju vakcina za sprečavanje bolesti. Organizacija je 1974. godine uspostavila Prošireni program imunizacije kako bi podržala uvođenje vakcina u cijelom svijetu, istovremeno ciljajući na više bolesti, koje su primarno pogađale djecu, ne izostavljajući pri tome nikoga. Sada postoje vakcine koje pružaju zaštitu od više od 20 bolesti opasnih po život, pomažući ljudima svih dobi da žive duže, zdravije i produktivnije.
Imunizacija trenutno sprečava 3,5-5 miliona smrti svake godine od bolesti kao što su tetanus, pertussis (veliki kašalj), grip i ospice. Neke od ovih bolesti sada nestaju iz našeg kolektivnog sjećanja, izazivajući pitanja nekih o potrebi daljnje imunizacije protiv njih.
Godine 2021. uvedena je nova vakcina protiv malarije - prvo protiv parazita - s obećanjem da će svake godine spasiti hiljade mladih života. Vakcina protiv infekcije humanim papiloma virusom (HPV) štiti od raka koji bi se inače pojavio mnogo kasnije u životu. SZO radi sa zemljama na sprovođenju Plana imunizacije 2030. kako bi se izgradio svijet u kojem svako, svugdje ima punu korist od vakcina za dobro zdravlje i dobrobit.
Godine 2003. države članice Svjetske zdravstvene organizacije usvojile su prvi javnozdravstveni ugovor na svijetu - Okvirnu konvenciju o kontroli duvana (FCTC). Ugovor, koji je sada zakon u 181 državi članici, štiti sadašnje i buduće generacije od razornih učinaka upotrebe duvana. Od 2021. upotreba duvana se smanjivala u 150 zemalja zahvaljujući sprovođenju FCTC-a.
SZO je 2015. godine razvila globalni akcioni plan, upozoravajući svijet na antimikrobnu otpornost i mobilizirajući zemlje da otkriju, spriječe i upravljaju prijetnjom da liječenje nekoliko bakterijskih bolesti poput upale pluća, tuberkuloze, gonoreje ili salmoneloze postaje neefikasno. Zajedno s Organizacijom za hranu i poljoprivredu, Programom Ujedinjenih nacija za okolinu i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja, SZO je uspostavila savez "One Health" posvećen borbi protiv otpornosti na antimikrobne lijekove širom svijeta. Ove agencije su 2022. godine potpisale revolucionarni sporazum za jačanje saradnje kako bi se održivo uravnotežilo i optimizovalo zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoline, čime se doprinosi globalnoj zdravstvenoj sigurnosti.
Zdravstveni uspjesi proteklih decenija ne bi bili mogući bez fokusa i predanosti SZO-a nauci i inovacijama. SZO je 1972. godine uspostavila Posebni program istraživanja i obuke na polju ljudske reprodukcije, posvećen istraživanju polnog i reproduktivnog zdravlja i prava, što je rezultiralo jednim od najvećih javnozdravstvenih postignuća vezanih uz zdravlje žena i djece.
Formiranje plana istraživanja u cilju poboljšanja zdravlja je osnovna djelatnost SZO-a od njenog osnivanja. Stručnjaci SZO-a svakodnevno prikupljaju najbolje dostupne naučne dokaze o širokom rasponu pitanja koja utiču na zdravlje - od anemije do transmasti, hepatitisa i hipertenzije, kao i zdravstvenih sistema. Strogo procjenjuju dokaze i konsultuju se s kolegama stručnjacima, kreatorima politika, praktičarima i civilnim društvom, kako bi definisali standarde i izdali smjernice za oblikovanje boljih politika za poboljšanje zdravlja ljudi.
U 21. vijeku, koji je vođen tehnologijom, SZO osigurava da je nauka ultimativni vodič njenog rada. Kao dio svog programa transformacije, SZO je 2019. godine uspostavila Odjeljenje za nauku, koje radi na cijelom polju javnog zdravstva, što se pokazalo pravovremenim za pružanje pomoći u borbi protiv pandemije COVID-19, posebno u brzom odgovoru rigoroznim naučnim podacima i pomoći u koordinaciji brzog razvoja i distribucije vakcina. Osim toga, SZO je 2021. godine osnovala Naučno vijeće, savjetodavno tijelo koje uključuje vrhunske svjetske naučnike, za pružanje savjeta o novonastalim, visokoprioritetnim naučnim pitanjima i tehnologijama koje bi mogle direktno uticati ili unaprijediti globalno zdravlje.
Dok program kontrole zaraznih bolesti i dalje traje, goruća pitanja poput mentalnog zdravlja, pretilosti ili hipertenzije postavljaju sve veće izazove koji zahtijevaju nova rješenja i obnovljenu energiju. Tri godine pandemije COVID-19 razotkrile su greške u zdravstvenim sistemima širom evropske regije SZO-a i globalno, dodatno naglašavajući velike nejednakosti koje utiču na pristup zdravlju unutar i između zemalja. Evropska regija nije pošteđena brojnih medicinskih vanrednih situacija koje se pojavljuju sve češće: COVID-19, mpox, pad kolektivnog imuniteta od dječje paralize ili događaji povezani s klimatskim promjenama i ratom. Ovo stanje, koje se još naziva i "permakriza", ugrožava zdravlje miliona ljudi, preopterećuje zdravstvene sisteme širom regije i prijeti poništiti teško stečena postignuća prethodnih decenija.
Ovakva situacija zahtijeva dvostruki pristup rješavanja ovakvih vanrednih situacija i izgradnju zdravstvenih sistema otpornih na takve šokove, kao i za sprečavanje i upravljanje tihim, ali ne manje važnim zdravstvenim opasnostima - uključujući rak, bolesti srca, bolesti povezane s alkoholom i duvanom, te epidemiju pretilosti. Rješavanje ovog širokog spektra zdravstvenih izazova i njihovih odrednica zahtijeva političku predanost na najvišim nivoima, velika ulaganja u komponente zdravstvenog sistema, s posebnim naglaskom na usluge primarne zdravstvene zaštite, prihvatanje digitalnih inovacija, međusektorsku saradnju i veze sa srodnim disciplinama kao što su bihevioralne nauke i kulturološke analize.
Uspjesi u javnom zdravstvu omogućeni su zahvaljujući neumornim naporima generacija zdravstvenih radnika širom svijeta. Ljudi su glavni kapital svakog zdravstvenog sistema. SZO ističe doprinose zdravstvenih radnika, koji su omogućili sve ove zdravstvene prekretnice, od iskorjenjivanja malih boginja do dramatičnog napretka u pružanju liječenja HIV-a. Univerzalna zdravstvena pokrivenost nije moguća bez podizanja uloge zdravstvenih radnika u čitavom spektru zdravstvenih ustanova, s posebnim naglaskom na ustanove primarne zdravstvene zaštite.
Sa svim opisanim inicijativama, kao i mnogim drugim, SZO osigurava da zdravlje ostane u prvom planu, osiguravajući da novi alati i proizvodi mogu koristiti svim ljudima kojima su potrebni.
(Autor je specijalni predstavnik SZO za Bosnu i Hercegovinu)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.