Kraj 2023. godine karakteriše rast javnog prihoda od 650 miliona KM. To je moguće samo ako je ostvaren dodatni ekonomski rast od 1,6 milijardi KM.
Rast minimalne plate na nivo od 900 KM ili za četvrtinu će povećati privatnu potrošnju jer će povećati raspoloživi dohodak. Sličan uticaj na ekonomiju imaće i rast penzija. Možemo tvrditi da su kratkoročni elementi za dobru kondiciju ekonomije za tekuću godinu ispravno postavljeni. Posmatrajući realni rast plata koji je održan i u prethodnoj godini nastavak je trenda održanja i uvećanja realnog rasta plate. Od godine pandemije realni rast plata je iznosio 15%. Ako posmatramo npr. Grčku od 2008. godine, realni rast plata je manji za četvrtinu, kod nas veći za četvrtinu. Osim rasta plata ostvaren je i rast zaposlenosti. Rast zaposlenosti u Republici Srpskoj je iznad pretpandemijskog trenda. Prije pandemije u Republici Srpskoj je godišnje u prethodnih 10 godina rast broja zaposlenih svake godine povećavan za 3.000, dok je nakon pandemije rast ubrzan i povećan za polovinu više nego prije pandemijskog trenda. Godišnji rast broja zaposlenih u godini nakon pandemije iznosi 4.500. Teza da je to uzrokovano rastom eksterne tražnje, komplikacijom lanaca vrijednosti, uticajem eksternog faktora čini se pogrešna. U periodu pandemije i nakon nje razmjena Republike Srpske sa inostranstvom je negativno uticala, a ne pozitivno, jer je spoljnotrgovinski deficit veći, a ne manji. U godini pandemije je iznosio milijardu KM, u godini iza nas oko dvije. Eksterni faktor je odmogao, a ne pomogao unutrašnjoj ekonomiji. Interesantno je posmatrati realni ekonomski rast koji je u EU iznosio 0% u trećem kvartalu, dok je u Republici Srpskoj 2,1% - ovo usljed činjenice da ako posmatramo prethodnih 10 godina i uporedimo razlike u ekonomskom rastu iznose 1,85%. Tako i u tekućoj godini ako realni ekonomski rast bude na nivou planiranog od 3% to je uspjeh, jer se rast odvija u uslovima kada Evropska unija bilježi rast ispod 1%. Sve se ovo dešava kada Evropa ekonomski kopni. Uspjeh realnog rasta od 3% ne treba da nas ograničava u želji da nam rast bude 5%. Impuls rasta plata će povećati trošak jednog od osnovnih faktora proizvodnje, a to je rad. Kako se povećava trošak rada, povećavaju se i pritisak na supstituciju rada s kapitalom, sa novom tehnologijom, inovacijom i automatizacijom. Na primjeru četrdesetak zemalja izračunato je da povećanje minimalnih plata za 1% povećava automatizaciju i inovaciju za dva do četiri procenta. S obzirom na to da je rast minimalnih plata povećan za četvrtinu može se očekivati tražnja za inovacijom, automatizacijom za tehnološkim razvojem. Može se očekivati glad za tehnološkim razvojem naše privrede i preduzetnika. U okolnostima novih industrijskih politika koje vladaju svijetom i situaciji kakva se javlja sa pritiscima rasta minimalnih plata, tehnološki razvoj privrede Republike Srpske je izvjestan i potreban proces, proces koji ukoliko se adekvatno koncipira i podrži daće izuzetno pozitivne efekte.
Naime, nove industrijske politike koje sprovode prije svega SAD dovele su do trke u budžetskim izdvajanjima za industrijsku politiku. Industrijske politike predstavljaju strateška opredjeljenja države da utiču na strukturu industrijskog sektora unutar ekonomije. Mjere i odluke u cilju povećanja konkurentnosti, održivosti i rasta industrije putem regulacije, trgovinskih politika, subvencija i podsticaja za investicije treba da dovedu do rasta ekonomije, zaposlenosti i povećaju životni standard. Tako je npr. Izrael odobrio grant od 3,5 milijardi dolara američkoj kompaniji "Intel", kako bi kompanija napravila fabriku čipova vrijednosti od 25 milijardi dolara. U okviru novih industrijskih politika države nastoje iskoristiti geopolitičke i ekonomske polarizacije da kritičnu industriju postave u svoj ekonomski sistem - primjer japanske "Honde" koja razmatra investicije u električna vozila u Kanadi. Kanada je zemlja bogata kritičnim resursima. Susjedna Srbija i njen predsjednik su najavili prosječnu platu od 1.000 evra do kraja godine. Ekonomski model Crne Gore, gdje se javljaju neke nove ideje da se fiskalni deficit usmjerava na rast minimalne plate i najava minimalne plate od 700 evra, a prema riječima predsjednika Vlade Crne Gore je aktivnost koja se odvija prema planu. U takvim okolnostima kada najveća ekonomija na Balkanu mjerena paritetom kupovne moći - Srbija ide u pravcu povećanja plata, kada jedna ekonomija koja je veličinom slična Republici Srpskoj intenzivno povećava plate može se očekivati da će se trendovi rasta prosječnih i minimalnih plata nastaviti kod nas i u okruženju. U domaćem ekonomskom sistemu Republike postoji 708 kapitalnih projekata u fazi kandidovanja i implementacije ukupne vrijednosti od 17 milijardi KM. Najveći dio su projekti kandidovani putem Ministarstva saobraćaja u ukupnom iznosu od osam milijardi. Vrednosno najveći su izgradnja brzog puta Stolac - Ljubinje - Trebinje - granica RS/CG (Jadransko - jonski koridor), dionica kroz Republiku Srpsku u iznosu od 1,5 milijardi KM, zatim izgradnja brzog puta Istočno Sarajevo - Sokolac - Rogatica - Ustiprača - Vardište ukupne vrijednosti 1,2 milijardi KM. Iza sektora transportne infrastrukture, po vrijednosti slijede projekti u oblasti energetike, poput konstrukcije i izgradnje hidroelektrane Dabar u vrijednosti od 661 milion KM, projekat revitalizacije i automatizacije distributivne mreže u Republici Srpskoj u iznosu od 588 miliona HM, konstrukcija hidrocentralne Buk Bijela 570 miliona KM, izgradnja transportnog gasovoda Novo Selo - Bijeljina - Banjaluka - Novi Grad u iznosu 450 miliona KM itd. Navedeni projekti pozitivno utiču na ekonomski rast u momentu njihove implementacije i puštanja u pogon. Izgradnja transportne infrastrukture pospješuje mobilnost rada i kapitala. Jedan od značajnijih projekata u pogledu mobilnosti rada izgradnjom infrastrukture je primjer izgradnje mreže auto-puteva Prijedor, Banjaluka. Naime, ako posmatramo odnos zaposlenih i broja stanovnika u Banjaluci je odnos 41%, u Prijedoru 20%. Kada se izgradi transportna infrastruktura, jedan centar bogat kapitalom i centar gdje je učešće broja zaposlenih u ukupnom broju stanovnika niži, mobilnost rada i kapitala ukazuje da će se povećati broj zaposlenih u Prijedoru i kapital Prijedora. Ako, pak, posmatramo kako se kreću odnosi zaposlenih i broja stanovnika u deset najvećih centara u Republici Srpskoj prema broju stanovnika radni potencijal je u Prijedoru, Doboju i Zvorniku.
Može nas radovati činjenica da je nastavljen rast profita, i da je rastao 11%. Učešće loših plasmana u privredi BiH je najniže u posljednjih 15 godina. Privredno tkivo je kvalitetno. Postoje izazovi rasta plata, usporenje eksterne tražnje. Privredni sektor koji je dominantno u rukama privatnih lica institucionalno može "ukrasti" ideju baze javnih investicija u Bosni i Hercegovini, gdje se mogu identifikovati svi aktivni kapitalni projekti i pripremiti se za eventualne industrijske politike države. Ne postoji javno dostupna baza niti saznanje o tehnološkim potrebama privrede za inovacijama, automatizacijom i tehnološkim razvojem. Tehnološki razvoj privrede je potreban, kapacitet za podršku ovom procesu je relativno jednostavno kreirati. Kada posmatramo strukturu privrede Republike Srpske ukupno je prisutno 27.000 privrednih subjekata u formi preduzeća i preduzetnika. Dominantna su ona do 50 zaposlenih, koja čine 98 procenata svih subjekata. Oni kreiraju polovinu dodate vrijednosti privrede. Sa stanovišta diverzifikacije ovaj segment predstavlja izuzetan skup za kreiranje finansijskog proizvoda. Naime, ako bismo svakom poslovnom subjektu u okviru novih industrijskih politika dodijelili beskamatni kredit od 1.000 KM za potrebu pripreme biznis plana, projektnu dokumentaciju, projektne ideje i nakon toga omogućili dodatnih 10.000 KM za nabavku, sufinansiranje opreme, automatizacije i inovacije ukupan iznos sredstava za 27.000 privrednih subjekata bi iznosio oko 300 miliona KM, za 98% privrede, koja stvara pola bruto dodate vrijednosti privrede. Za drugi segment, onih dva procenta preduzeća ukoliko bi opredjeljenje bilo dodatnih 300 miliona vodeći računa o ograničenjima da se može podržati do npr. trećine kreirane bruto dodate vrijednosti poslovnog subjekta ukupna vrijednost ovog projekta tehnološkom prilagođavanju privrede, ciljali bismo drugu polovinu bruto dodate vrijednosti privrede. S obzirom na to da je povrat privrede u prosjeku 10%, na iznos od 600 miliona dodatnih sredstava može se očekivati dodatni profit za privredu Republike Srpske od 60 miliona KM. Od interesa nam je poznavati koliki će ukupan efekat za ekonomiju imati navedena ideja, profit privrede je jedan od segmenata, zapošljavanje drugi, a dodata vrijednost treći, javni prihod četvrti efekat. Pa krenimo redom... Očekivana dodata vrijednost za ekonomiju izloženog projekta i ideje je 380 miliona KM godišnje, javni prihod 100 miliona KM godišnje, a očekivano povećanje broja zaposlenih za oko 9.000. Pored izražene potrebe za tehnološkim razvojem privrede, potrebno je dati procjenu da li država ovo može podržati, tj. kakvo je fiskalno stanje budžeta i ekonomskog sistema naše Republike. Krenimo redom... Zaključno sa devetim mjesecom prethodne godine u Republici Srpskoj je dug smanjen za 100 miliona KM. Bolje je nego što je bilo, jer je ekonomija povećana za devet mjeseci 800 miliona KM. Dug SAD je zvanično dostigao iznos od 34.000 milijardi dolara. Ovaj dug je približan ukupnoj godišnjoj ekonomiji Kine, Njemačke, Japana, Indije, Velike Britanije zajedno. JP Morgan, najveća banka u SAD, upozorava da je nacionalni dug SAD scenario i efekat poznat kao "kuvana žaba". Ako dodamo da investitori upozoravaju na rast globalnog duga koji je, prema Institutu međunarodnih finansija na nivou od sto procenata ekonomije, dok je prije petnaestak godina iznosio 60%. Očigledno je da je ekonomski rast u posljednjih 15 godina značajno "pumpan" kreiranjem duga. Ekonomski rast Republike nije. Dug je niži. Odnosno može se tvrditi da je trećina rasta zasnovana na dugu, a dvije trećine na efektima koje novac po osnovu duga proizvodi. Fiskalni deficit svijeta je izvan kontrole. Naš nije, a dobro bi bilo uporediti definicije našeg deficita i definicije deficita u svijetu. Vjerovatno je naša definicija stroža. Kad si mali i pritom neuk pravila su stroga, a posljedice štetne. Američki trezor će u ovoj godini emitovati 4.000 milijardi $, prošle godine tri u 2018. godini prema analitičarima Apollo Global menadžmentu 2,3 hiljade milijardi $. Rast javnog duga je paradigma ekonomije Amerike i svijeta. Neto zaduživanje SAD će biti 1,6 tn $. Neto zaduživanje SAD će biti veće u periodu 2024-2025. godina nego u vrijeme pandemije. Deset najvećih ekonomija Eurozone će emitovati 1,2 hiljade milijardi $. Plaćene kamate koje su ispod 3% BDP-a u 2022. godini će se povećati za 4,5% do 2028. godine. Slično je i sa Kinom, slično je i s Evropom. A drugačije sa nama, tj. sa našim ekonomskim sistemom. Iznos plaćenih kamata je 1% BDP-a, a ako posmatramo apsolutni iznos plaća se u posljednjih 10 godina oko 140 miliona KM, dok se kreira 580 miliona KM. Prethodne tri plaća se 150, a kreira jedna milijarda u prosjeku. Postavlja se pitanje do kojeg iznosa se naš sistem može zaduživati. Sistem se može zaduživati dokle god ima kod koga i dokle god ima u šta, a da smo solventni. Navedeni projekti ukazuju da postoji "ima u šta", 708 javnih projekata. Izložena ideja o tehnološkom razvoju privrede je "kap u moru" 600 miliona u odnosu na 17 milijardi, ali sa značajnim prinosima. Investitori gledaju prinos koji se nudi i na koji način je ekonomski sistem potentan, ukoliko je riječ od državnim hartijama od vrijednosti. Npr. kad govorimo o solventnosti posmatramo iznos plaćenih kamata i iznos kreiranog rasta.
Logikom međunarodnih finansijskih institucija, ekonomskom logikom, dug Republike Srpske u ovom momentu može biti tri puta veći, ne šest milijardi nego 18, a iskustvo ukazuje da ekonomija realizacijom infrastrukturnih projekata može biti tri puta veća, ne 16 milijardi nego 50. Za sve je potrebno vrijeme, strpljenje. Kineska poslovica kaže da niko ne može da se bori protiv najjače armije na svijetu. Najjača armija na svijetu je ideja koja dolazi. Napredak svijeta je napredak u idejama. Investirajući u ideje, uspostavljanjem novih industrijskih politika u kontekstu i na način kako to radi svijet, komunicirajući investicioni projekat koji se zove Republika Srpska i privreda Republike Srpske sa svijetom, u vremenu kada platno bilansni suficiti Norveške, Saudijske Arabije, devizne rezerve Kine traže projekte. U vremenu geopolitičkih preslagivanja u svijetu, u vremenu kada najveći ekonomski sistem svoju štampariju novca podiže na maksimum, koristeći trendove "nearshorninga" i "friendnhoringa", investicioni kapacitet Republike Srpske će naći svoje mjesto. Za kraj kao neko ko se bavi projekcijama, procjenama i testiranjem ideja na finansijskim tržištima interesantna oblast je procijeniti ekonomiju Republike Srpske u 2024. godini. Može se očekivati da se u 2024. godini na osnovu postavljenih politika u programu ekonomskih reformi, impulsu koji je dat rastom minimalne plate nivo dodatne ekonomske aktivnosti Republike Srpske poveća za dodatnih dvije milijarde, što je ekvivalent u rastu javnog prihoda od 800 miliona KM, neka nam je srećna tekuća godina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.