Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH, iako je nafta pojeftinila, a cijene sirovina na svjetskom tržištu "miruju", neće biti snižene.
Građani će i dalje biti osuđeni da za litar ulja izdvajaju gotovo 3,50 KM i da tragaju za prodavnicama u kojima je hljeb nešto jeftiniji.
S obzirom da je cijena nafte uračunata u cijenu životnih namirnica, u zemljama EU odavno je praksa da veliki tržni centri prilikom smanjenja cijene nafte, a samim tim i uvezene robe na veliko, smanjuju i njenu maloprodajnu cijenu. Međutim, u BiH to "pravilo" ne vrijedi, kao i mnoga druga. Naprotiv, posljednjih mjeseci trgovci su cijene osnovnih životnih namirnica povisili i nekoliko puta i niko ne zna kada i gdje će se zaustaviti.
Istina, BiH poštuje pravila Evropske unije u segmentima koji njoj odgovaraju. Tako je zadržala princip slobodnog formiranja cijena i usluga. Međutim, njegova primjena je i te kako upitna. Niko od trgovaca ne nudi svoju, individualnu cijenu, nego kolektivnu. Jednostavno, svi trgovci nastupaju "zajedno", nema zdrave konkurencije, mehanizma koji bi možda natjerao trgovačke lobije da barem donekle snize cijene proizvoda.
U suštini, u BiH ne postoji nijedan kvalitetan metod koji bi trgovce natjerao da snize cijene osnovnih životnih namirnica. Građani mogu bojkotovati, gladovati, ne kupovati namirnice u bh. tržnim centrima, i opet je upitno da li bi sve urodilo plodom. Jer uvijek će biti ona "kritična masa" bogatih sa dubljim džepovima, kojoj je svejedno kolike su cijene.