U BiH 90 odsto medicinskog otpada završava na deponijama, gdje ugrožava stanovništvo i okolinu, pokazuju istraživanja Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle. Da se naježiš!
Koliko ga završi u rijekama i izvorištima ne smijem ni pomisliti! Voda koju će naši potomci piti biće zagađena antibioticima, citostaticima, analgeticima, antidepresivima i svime onim što danas bacamo u kontejnere ili na deponije. U opasnom smeću je otpad koji stvaraju medicinske ustanove, a problem je i navika ljudi da stvaraju kućne apoteke, da ogromne količine lijekova čuvaju, a kada im istekne rok trajanja bacaju ga u kontejnere. Sve to završi na komunalnim deponijama, a onda kroz zemlju i podzemne vode, ko zna koliko daleko u prirodi... Još vas nije obuzela panika?
Ako nije, sad hoće jer statistika je neumoljiva - svake godine od kontaminiranih igala i špriceva 21 milion ljudi ljudi se zarazi hepatitisom B, dva miliona ljudi se zarazi hepatitisom C, a najmanje 260.000 ljudi se inficira virusom HIV.
Ove cifre pokazuju da je upravljanje medicinskim otpadom i u svijetu ogroman problem, a kod nas je pravilna briga o opasnom smeću više izuzetak nego pravilo.
Stručnjaci iz oblasti ekologije tvrde da je potrebno da zdravstvene ustanove u BiH krenu s izradom planova... Bla, bla, bla... Sve sami planovi i projekti i sve na papiru. Bojim se da se previše bavimo teorijom.
I opet ponavljaju: "Upravljanje medicinskim otpadom regulisno je Zakonom o upravljanju otpadom i Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom"... Vidim kako upravljaju kad na banjalučkom izletištu Banj brdo ekolozi prošle godine pronađoše pet vreća opasnog smeća. Mene je strah, a vas?
Dobojska policija, u zajedničkoj akciji sa kolegama iz Bijeljine i Istočnog Sarajeva, uhapsila razbojnike