Tek jedna ulazna informacija o predstojećim aktivnostima američkog Kongresa, u kontekstu političke situacije u BiH 20 godina od kraja rata, izazvala je burne i proturječne reakcije u našoj zemlji.
Otprilike onako kako iz današnje perspektive političkih i društvenih odnosa gledamo na Dejtonski mirovni sporazum - uzimamo ono što nam odgovara, a odbacujemo ono što nam ne valja - takve su i reakcije zvaničnika i političkih lidera, koji u svojim izjavama, shvatljivo, zadržavaju dio opreza.
U najkraćem, povodom 20. godišnjice od potpisivanja Dejtona, Kongres SAD priprema još jednu rezoluciju o našoj zemlji, koja, između ostalog, predviđa i imenovanje specijalnog izaslanika za zapadni Balkan.
Njegov bi zadatak, navodno, bio da američkog predsjednika Baraka Obamu i Kongres izvijesti o efikasnosti Dejtona u prethodne dvije decenije. Da li se on provodi u punom obimu, zašto nema većeg napretka u BiH, koje snage opstruiraju reforme i evropske procese, zašto je BiH i dalje nefunkcionalna država i zašto konstantno nazaduje; općenito, da li je Dejton "institucionalna luđačka košulja" navučena na BiH i njene institucije, ili je, ipak, kao i u većini procesa, sve do ljudi, odnosno lidera (pojedinaca) i politika?
Pojedini politički faktori, međutim, već upozoravaju na mogućnost zloupotrebe same inicijative "zbog pokušaja lobista hrvatske imigracije da u rezoluciju ugrade značaj legitimiteta predstavljanja naroda u BiH".
Sve su ovo, dakle, pitanja koja rezoluciji, ma koliko ona bila neobavezujuća za zvaničnu politiku zemlje na koju se odnosi, daju potrebnu specifičnu težinu. Makar znamo da kroz američki Kongres prođu desetine rezolucija, među kojima su i neke našoj javnosti relativno nepoznate (poput inicijative za podjelu Kosova), sama činjenica da se u najvišem tijelu zakonodavne vlasti države, koja je prvi garant Dejtona, pokušava napraviti svojevrsna revizija ovog sporazuma - poziva na oprez sve u BiH.
U ozbiljoj politici, pogotovo kada je riječ o krupnim, najznačajnijim političkim pitanjima za jednu zemlju i njene narode, nema prejudiciranja. Međutim, izglasa li američki Kongres rezoluciju koja predviđa i imenovanje specijalnog predstavnika SAD za ovaj dio Evrope, to bi mogao da bude svojevrsni američki odgovor na ekspanziju ruske politike na Balkanu.