Nezavisni stav

Dozivanje kiše

Vanja Stevanović

Sa svakom klimatskom promjenom samo postaje vidljiviji veoma nerazvijen sistem zaštite i prevencije u BiH.

Globalna temperatura u martu najviša je zabilježena od kad su počela mjerenja (1880. godine), čime je prvi kvartal 2015. bio najtopliji širom svijeta sa 0,82°C iznad prosjeka 20. vijeka.

Mnoge zemlje koje imaju i manje poljoprivrednih potencijala od nas, zbog ozbiljnih klimatskih promjena, svoje interno djelovanje usmjerile su ka sprečavanju posljedica.

U BiH, sa svakom klimatskom promjenom ekstremnijih razmjera, samo postaje vidljiviji veoma nerazvijen sistem zaštite i prevencije te saniranja štete od elementarnih nepogoda. Baš kao da poljoprivredne kulture ne predstavljaju prehranu i profit za domaće stanovništvo, a značajan dio ekonomije direktno ne zavisi upravo od vremenskih uslova.

Meteorolozi već danima alarmiraju javnost na ekstremno sušan period i potrebu za intenzivnim navodnjavanjem poljoprivrednih kultura u zemlji.

Pitanje je da li je po srijedi loša koordinacija između upozorenja i djelovanja, inertnost ili nepostojanje sistema zaštite od klimatskih promjena, ali je evidentan izostanak akcije, na svim nivoima.     

Bez reakcije ili posljedica, međutim, nećemo ostati. Jer, već je sada poznato da je u RS ugroženo oko 98 posto proizvodnje, na oko 200.000 hektara poljoprivrednog dobra, a u FBiH oštećeno preko 50 posto kukuruza i silažnog kukuruza. Nagovještaj je to štete od preko 200 miliona KM za BiH, koja je u prošloj godini od elementarnih nepogoda pretrpjela štetu od četiri milijarde KM.        

U vremenu kada se države ozbiljno okreću proizvodnji hrane, kod nas se jednako ozbiljno ignoriše činjenica da se u odnosu na ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u Bosni i Hercegovini površina obradivog zemljišta iz godine u godinu rapidno smanjuje.   To je i odgovor na pitanje velikog trgovinskog deficita,  koji je prošle godine iznosio 6.849.296.000 KM i veći je za 9,45 posto u odnosu na godinu ranije.

Dozivanje kiše ne daje rezultate, pa se potrebe moraju zadovoljiti uvozom, dok uzaludan trud i zemljoradničke ruke nisu predmet proračuna.

Najčitanije