Drvna industrija u BiH je jedan od rijetkih prerađivačkih sektora koji bilježi pozitivan bilans u spoljnotrgovinskoj razmjeni, odnosno veći izvoz od uvoza i to skoro četiri puta.
Koristeći prednosti šumskog bogatstva kojim obiluje ova zemlja, fabrike drvoprerađivačkog sektora su se, uprkos nedaćama svjetske ekonomske krize, uspjele probiti na inostrana tržišta. Posebno ohrabruje informacija da se struktura izvoza te industrije proteklih godina značajno izmijenila nabolje. Naime, primjetan je rast učešća namještaja i drugih proizvoda viših faza obrade u ukupnoj otpremi na inostrana tržišta sa nekad zanemarljivih desetak procenata na sadašnjih oko 38 odsto. Dok smo ranije mahom izvozili neobrađene trupce i rezanu građu, sada je evidentan pojačan plasman sjedišta i namještaja za trpezarije, dnevne i spavaće sobe. Sve to još više dobija na snazi ako se ima u vidu da kupci nisu samo u našem susjedstvu, prije svega u Hrvatskoj i Sloveniji, već i u bogatijim evropskim državama poput Njemačke, Austrije i Holandije, kao i Sjedinjenih Država.
Naravno da ni u toj oblasti nije sve potaman. Zastupljenost niskih faza obrade u izvozu je i dalje vrlo značajna, a zabrinjavajuće zvuči podatak da se u ovoj godini za skoro petinu redukovala ino-prodaja montažnih drvenih kuća. Iako se rezultati sektora generalno mogu ocijeniti pozitivnim, privrednici se suočavaju sa mnogim problemima. Pritom ističu potrebu hitnog suzbijanja rada na crno, smanjenja poreza i doprinosa na plate, većih kontrola roba prilikom uvoza, posebno namještaja, kako bi se spriječila nelojalna konkurencija nekvalitetnim proizvodima.