Navikli smo da često čujemo da privatne firme ne isplaćuju redovno doprinose, nažalost ni plate. Nije novost da čak ni zdravstveni radnici ne mogu ovjeriti knjižice i ne mogu se liječiti zbog neredovne uplate doprinosa zdravstvenim radnicima.
Sve do sada najveću sigurnost i koliko-toliko redovne isplate plata i doprinosa predstavljale su opštine i republičke javne institucije, odnosno administracija, ali sada ni posao u javnoj službi nije što je nekad bio. Ako ste zaposleni u nekoj opštinskoj službi, vrlo lako se može desiti da saznate da vam doprinos nije uplaćen mjesecima jer čak dvije trećina opština u RS "grcaju" u dugovima što prema Fondu PIO RS, što prema Fondu zdravstvenog osiguranja RS.
Koliko je kriza zahvatila i ovaj nivo vlasti u RS, pokazuju i podaci o zaduženosti opština i gradova, koji su zaključno sa prošlom godinom iznosili vrtoglavih 422 milion KM.
Tako su tada opštine kod komercijalnih banaka po osnovu emisije obveznica bile zadužene 321 milion KM, odnosno 422 miliona KM sa uračunatom kamatom.
Da neke opštine jedva sastavljaju kraj sa krajem, potvrđuje i informacija da sve više opština nema odakle da isplati naknade socijalno ugroženim licima.
Znači, kriza je toliko pritisla i ovaj sektor da nemaju para za socijalne naknade, koje dobijaju samo najugroženije kategorije stanovništva, i koje, da bi dobile te naknade, moraju ispuniti uslove koji podrazumijevaju da nemaju nikakva primanja, bukvalno da nemaju šta da jedu.
S obzirom na sve crne statistike i pokazatelje, koji govore da se opštine u RS nalaze u nezavidnoj situaciji, može se očekivati da nam predstoji sve teže vrijeme i grčevita borba za golo preživljavanje.