Uprkos tome što je mogla učiti i što je učila na primjeru RS, koja je fiskalizaciju provela prije dvije godine, Federacija BiH se pristojno mučila da bi ovaj, istini za volju, složeni projekat dovela do realizacije.
I kada je prekjuče pomoćnik ministra Hajrudin Hažimehanović za kamere i fotoaparate medijskih kuća ispio prvu kafu sa izdatim fiskalnim računom u hotelu "Holidej In", ostaje gorko saznanje da FBiH još nije sasvim spremna da odgovori zahtjevu koji je sebi postavila.
Neuralgična tačka je Poreska uprava čiji direktor Midhat Arifović tvrdi da ovoj instituciji razapetoj poreskim reformama nedostaje i ogroman broj kadrova, a nije ni adekvatno informatički osposobljena.
Sa softverom koji joj je ustupila Republika Srpska, sa kadrovima koji su povučeni iz drugih odjela da bi radili na fiskalnim sistemima, federalna poreska administracija navrat-nanos je dignuta na noge da bi se upustila u novi posao u kojem ih čeka desetine hiljada poreskih obveznika. Vrijeme će pokazati da li se sa fiskalizacijom previše žurilo, kao što će vjerovatno dati i odgovor da li je ovaj projekat uopšte imao smisla. Ne samo stoga što mu, na primjer, nisu pristupile zemlje Evropske unije ili u regionu Slovenija i Hrvatska.
S obzirom na način na koji se fiskalizacija provodi u BiH, stručnjaci nisu previše optimistični u pogledu njenih efekata na suzbijanje crnog tržišta i javne prihode. Čini se da je i Vlada FBiH u tom pogledu bila poprilično skromna očekujući uvećanje prihoda od 100 miliona KM.
Ipak, jedno je sigurno da će puno više novca od tih 100 miliona biti obrnuto kroz nabavke fiskalnih uređaja, njihovo instaliranje, servisiranje i drugo. Kad je u pitanju fiskalizacija i taj aspekt je vrlo bitan.