Pravopisni priručnik bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike, koji je bez ijednog srpskog stručnjaka "skrojen" u Sarajevu, izazvao je mnoštvo oštrih reakcija.
Već sam naziv udžbenika je kontradiktoran, jer ako je riječ o tri jezika - zašto su oni spojeni u jednom priručniku? Ako se, pak, radi o jednom jeziku, zašto se u ovom udžbeniku odvaja riječima bosanski/hrvatski/srpski?
Suština je u tome da, ma kako vi zvali jezik kojim govorite, sigurno je da razumijete ove riječi.
U ovoj državi, u kojoj, prema procjenama, živi tek između tri i četiri miliona stanovnika, vrši se raslojavanje na svakoj mogućoj osnovi, a pogotovo po jeziku.
Tako su, dva sarajevska stručnjaka, sačinila spomenuti pravopis, koji već u naslovu ima grešku.
Naime, kako mi je rekao jedan od autora, u BiH se "govori jednim jezikom, samo se različito imenuje". Da li to znači da "srpski" u prevodu znači isto što i "bosanski"?
Ova ideja učinila mi se morbidnijom nego kada su se na hrvatskim televizijama dosjetili prevoditi srbijanske filmove. Tada sam se pitao da li će HTV zaposliti stručnjake iz Srbije da hrvatskoj publici prevedu šta to zapravo glumci pričaju.
Kako je sve pošlo nizbrdo, nisam siguran da se niko neće dosjetiti da sačini i rječnik u kojem će, primjera radi, srpski jezik prevoditi na bosanski.
Poruka je jasna - manite se mlaćenja prazne slame. Svi mi u BiH, zajedno sa ljudima u svim državama u okruženju, odlično se razumijemo i bez vaših udžbenika.