Svjetsku ekonomiju pogodila je inflacija, koja je na najvišim nivoima u zadnjih nekoliko decenija. Ono što ovu inflaciju čini posebno opasnom je neizvjesnost oko mogućnosti da se protiv nje izborimo, imajući u vidu da su kamatne stope na rekordno niskim nivoima, što smanjuje prostor centralnim bankama da djeluju, a istovremeno je, usljed posljednje finansijske krize iz 2008. godine, u svjetsku ekonomiju upumpana neviđena količna novca, što inflaciji samo pogoduje.
Istovremeno, zbog ukrajinske krize, energetske tranzicije i poremećaja izazvanih kovidom cijene energenata su u stalnom porastu, što je jedan od glavnih pokretača inflacionih trendova.
S obzirom na to da je bh. ekonomija jedno ostrvce potpuno ovisno o globalnim kretanjima, inflacija nam je uvezena, i to je jedna od rijetkih stvari za koju realno ne možemo da krivimo naše političke elite.
Ali, ovdje nije kraj.
Po svemu sudeći, ova inflacija bi mogla potrajati nekoliko godina, a neki stručnjaci smatraju da ćemo je se moći trajnije riješiti samo promjenom ekonomskih modela, čija je transformacija počela kovidom, a sada se mora ubrzati. To znači ubrzano digitalizovanje, još jače i odlučnije nastojanje da se ostvari energetska tranzicija i na taj način smanji ovisnost od fosilnih goriva, kao i investiranje u otvaranje radnih mjesta poput programiranja, vještačke inteligencije i zelenih tehnologija. Vjeruje se da se inflatorni pritisak samo na taj način može trajno riješiti.
Međutim, kakve ovo ima veze s BiH? Kao i u svemu ostalom, zavisićemo od odluka koje će donijeti EU. Sve ono što mi treba da uradimo je da pratimo trendove i da se uskladimo s njima jer naša ekonomija potpuno ovisi od njih. To znači ispunjavanje 14 evropskih prioriteta, implementaciju evropskih normi i usvajanje pravne stečevine EU.
Što budemo usklađeniji s Evropom, lakše ćemo ovu krizu prebroditi.
Još samo da to ima ko ovdje da čuje.