Izmjene Izbornog zakona BiH ponovo su u fokusu političkih partija koje participiraju u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Čini se da bi sve stranke da mijenjaju Izborni zakon BiH, ali samo u izjavama za javnost. Priča o tome traje, ali se ništa konkretno ne dešava, jer svi pokušaji propadaju.
Sad bi sve parlamentarne stranke u BiH da se u Izbornom zakonu BiH omogući elektronsko glasanje, a kada je prije dvije godine SDP to stavio na dnevni red, glatko je odbijeno od vladajućih partija u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Sve stranke imaju svoje zahtjeve kako bi to i u kojem pravcu trebalo vršiti izmjene Izbornog zakona BiH. Slažu se parlamentarci i o tome da bi trebalo provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Ustavnog suda BiH kada je u pitanju odluka "Sejdić i Finci", "Zornić", "Pilav", "Ljubić" i "Goralija", međutim, godine prolaze, a presude su još neprovedene i pitanje je kada će i hoće li uopšte biti.
HDZ insistira na izmjenama koje će Hrvatima omogućiti da biraju svoje predstavnike u Domu naroda FBiH, ali i u Predsjedništvu BiH, međutim stranke iz bošnjačkog korpusa i opozicije u FBiH smatraju da izmjene koje traži ta partija nisu u skladu sa presudama evropskih sudova. Većina njih ima niz zahtjeva kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH, a jedan prijedlog već je od strane DF-a upućen u parlamentarnu proceduru. Iz DF-a tvrde da se njihovim prijedlogom Ustav BiH vraća kući, međutim upitno je koliko će ono što ova stranka predlaže imati prolazak u Parlamentarnoj skupštini BiH s obzirom na to da znamo da su mnogi pokušaji do sada propali.
Podsjećanja radi, pretprošli saziv Parlamentarne skupštine BiH, kao i prošli, imao je formiranu radnu grupu koja je bila zadužena za pregovore o izmjenama Izbornog zakona BiH, ali ta radna grupa nije postigla nikakve rezultate.
Da li će i ovi najnoviji pokušaji HDZ-a i DF-a biti bez rezultata, ostaje da se vidi.