Požari sa katastrofalnim posljedicama ovih dana su buktali u stambenim objektima širom BiH, a epilog je više ljudskih žrtava, uključujući i dva dječaka iz Trebinja.
O materijalnoj šteti suludo je i pričati, ali zato nije na odmet kazati da građani konačno moraju da shvate da se sa vatrom ne smijemo igrati. Neadekvatni dimnjaci i električne instalacije, kao i nepažnja stanara, samo su neki od najčešćih uzroka požara, koji gotovo svakodnevno odnose živote i šokiraju građane.
Iako se čini da je riječ o bezazlenom problemu, ispostavilo se da, kada dimnjačar zakasni, smrt često pokuca na vrata. Svi znamo da neki građani dimnjake u svojim zgradama i kućama nisu čistili decenijama i da tome niko ne pridaje mnogo pažnje.
Vatrogasci će do daljeg imati pune ruke posla, sve dok neodgovorni stanari ne realizuju staru izreku: "Bolje spriječiti nego liječiti".
Dakle, zimi glavobolje izazivaju požari u stambenim objektima, a ljeti neodgovorno čišćenje korova na obradivim površinama. Stranice crnih hronika gotovo svakodnevno pune tekstovi o tragedijama izazvanim nestručnim rukovanjem upaljačima i šibicama.
Na kraju, volio bih da neko istraži koliko bolnica, škola i stambenih zgrada posjeduje odgovarajući broj protivpožarnih aparata i koja je prosječna starost vozila vatrogasnih službi.
Zbog toga što se tragedije često dešavaju krivi su pojedinci, ali i institucije i država, koji ne ulažu dovoljno u prevenciju.