Milionski gubici, negativno poslovanje, nestručan kadar i nesavjestan rad samo su neki od sinonima koji se sa znakom jednakosti mogu postaviti ispred komunalnih preduzeća pod upravljačkom strukturom lokalnih zajednica.
Za tri godine, koliko je prošlo od stupanja na snagu Zakona o pravu prenosa svojine na kapitalu RS i kada su komunalna preduzeća prešla u vlasništvo opština i gradova, jasno se vidi da se njihova dubioza samo pogoršava, a da je kolaps neizbježan.
U RS gotovo da nema preduzeća u ovoj djelatnosti, a da nije u finansijskim problemima, iako bi, gledajući njihovu namjenu i poziciju u odnosu na druga preduzeća, koja posluju u okviru jedne lokalne zajednice, to bilo gotovo nemoguće.
Jer, kako objasniti činjenicu da ste jedino preduzeće u svojoj opštini ili gradu koje ima monopol da jedini obavlja djelatnos čišćenja, uređenja ili grijanja grada, a da opet, kao takvi, jedva sklapate kraj sa krajem iako je stepen naplate usluga i preko 80 odsto.
Ekonomski stručnjaci su po ovom pitanju jasni i po njima je ovaj zakon bio dobra prilika da se gubitaši, koji ništa bolje nisu poslovali ni pod kontrolom Vlade RS, prebace na lokalne zajednice, koje su postavljajući kadrove po zasluzi, samo potpomogle njihovu stramputicu.
Bilo kako bilo, jasno je da će Vlada RS zajedno sa resornim ministarstvima ponovo morati da sjedne za sto nasuprot načelnicima i gradonačelnicima, kojima je ovih preduzeća "puna kapa", i da pokušaju da pronađu rješenje sa kojim će se ugledati izvjesna budućnost, jer je jasno da je neko od ove dvije strane u procesu prenosa vlasništva napravio grešku u koracima.