Blagi rast kreditnih plasmana banaka u BiH s proticanjem ove godine sve više posustaje, što je posebno izraženo kod finansiranja privatnih preduzeća, koja su zapala u potpunu stagnaciju, što je zabrinjavajući pokazatelj za predstojeća privredna kretanja.
Dok se zajmovi banaka stanovništu i javnom sektoru održavaju na kakvom-takvom nivou, uz rast od tri do pet odsto, krediti privatnim firmama, koje bi trebalo da predstavljaju nosioce privrednog razvoja zemlje, dostigli su tačku zamrzavanja. Privrednici, naravno, krivca vide u zategnutoj politici banaka i rigidnim uslovima kreditiranja, dok se banke, očekivano, brane nedostatkom kvalitetnih i profitabilnih poslovnih projekata u koje bi usmjerile novac. Istina je, po običaju, negdje u sredini. Ono u čemu se slažu je da se gro domaće privrede pod pritiskom kriznih uslova poslovanja nalazi u stanju hronične nelikvidnosti i da su mnoge firme odavno kreditno prenapregnute, zbog čega i nisu u stanju da se dodatno zadužuju kod banaka. Sa druge strane, postoje državni sektor i javna preduzeća, koja uvijek uspijevaju da se domognu novih kredita, ne obazirući se previše da li je bankarska kamata za koji procenat viša ili niža, a što je za privatne firme od krucijalnog značaja.
Uzimajući u obzir činjenicu da skromni ekonomski rast BiH iz prvog tromjesečja ove godine posustaje sa svakim sljedećim kvartalom, a da se kreditna slavina sve više zavrće, postavlja se pitanje održivnosti privrednog oporavka. Stoga bi umjesto prognoziranog umjerenog optimizma u 2014. mogli bušiti novu rupu na kaišu. Ako za to još uopšte ima prostora.