Podaci Agencije za privatizaciju FBiH govore da je u Federaciji do sada raskinuto 40 kupoprodajnih ugovora sa kupcima koji nisu izvršavali svoje obaveze, a u postupku raskida je 39 ugovora.
Ako uzmemo u obzir i one ugovore za koje je Finansijska policija FBiH utvrdila da nisu ispoštovani, pa je, između ostalog, i zbog toga podnijela krivične prijave prtiv odgovornih, broj firmi čiji se kupci nisu ponašali kao dobri domaćini je veći od ovih zvaničnih podataka.
To znači više od 9.000 radnika koji su ostali bez šanse za zaposlenje, koji su ostali u svom preduzeću, ali nemaju platu ni posla, koji su morali napustiti firmu u potrazi za poslom, ili su natjerani da uzmu otpremnine i sada su na birou.
Na taj broj, kako kažu sindikalci, može se dodati i nekoliko hiljada radnika koji su ostali bez posla, jer je kupac, nakon što je ispunio ono što je morao po ugovoru, odlučio promijeniti djelatnost firme, ili iznajmiti, pa i prodati imovinu.
Čak i kupcima koji su se ranije dokazali kao neozbiljni dozvoljeno je da privatizuju. Za neispunjavanje obaveza rijetko kad je novi vlasnik bio kažnjen aktiviranjem bankovne garancije. Ni kontrole agencija za privatizaciju nisu dobre, a posljedicu trpe radnici.
Ne može se ničim oprati agencija koja je kupcu "Sarabona" dala potvrdu da je ispunio ugovor, a pet godina kasnije utvrdila suprotno i indirektno odvela fabriku u stečaj, ili što je kupcu "Unis Biokova" priznala ulaganja, a potom pokrenula raskid ugovora zbog neulaganja.
U velikom broju slučajeva upravo su radnici ti koji ukazuju na nezakonitosti, pa tek onda agencije reaguju, kao što je bio slučaj sa "Feroelektrom".