Bosna i Hercegovina je najmanje zadužena zemlja u regionu.
Zbog čega je to tako? Ekonomski stručnjaci tvrde da smo rizična zemlja, te da se veliki investicijski fondovi i banke teško odlučuju dati nam kredit. Kažu da je to i zbog niskog BDP-a, zbog konstantnog minusa na računu koji prelazi podnošljivih šest posto.
Kako god, niska zaduženost građanima BiH nije omogućila bolji život. Iako najmanje zaduženi, građani u BiH teško žive.
Većina finansijskih stručnjaka nije protiv zaduženja. Kažu da su ona potrebna i korisna ako će biti uložena u razvoj ekonomije, jačanje privrede i nova zapošljavanja.
Međutim, u Bosni i Hercegovini većina zaduženja služe za "krpljenje rupa" u budžetima.
Slično je i kod običnih građana. Mali broj njih u bankama se zadužuje kako bi pokrenuo novi posao, ili ojačao već postojeći. Većina građana zadužuje se kako bi preživjela ili sebi nametnula još veće zaduženje zbog toga što nemaju mogućnosti da isplaćuju već postojeće kredite.
Naravno, postoji određeni broj građana koji, iako rade, ne mogu sebi priuštiti kredit zbog toga što su im plate veoma male, pa nijedna banka neće da rizikuje da posluje s njima.
Nažalost, u BiH su "najpoželjniji klijenti" penzioneri, bez obzira na iznos penzije.
Banka će pristati najprije njih da zaduži zbog toga što će preko penzionog vrlo jednostavno izvući svoj novac i što su penzije još redovne.
Kreditni službenici zadovoljno trljaju ruke kad im se na vratima kancelarije pojavi neko iz državne službe. Pored penzionera, to su najdragocjeniji klijenti.
Radnici koji su zaposleni u privatnom sektoru teško mogu do kredita kojima će riješiti stambeno pitanje. Nijedna banka ne želi rizikovati ako ne mogu založiti drugu nekretninu ili dati učešće.
I ovo vrlo slikovito objašnjava zbog čega je BiH najmanje zadužena zemlja u regionu. Jednostavno, nema dovoljno pokrića da bi dobila više kredita. Privreda se ne razvija, ekonomija stagnira, a ono malo resursa što je imala -iscrpljeni su.
Kako stvari stoje, građani BiH su, ipak, i previše zaduženi jer će, prema mišljenju finansijskih stručnjaka, u budućnosti svaku drugu zarađenu konvertibilnu marku davati za kredite.