Da se u prehrambenim proizvodima često ne nalazi ono što piše na deklaraciji činjenica je sa kojom se svakodnevno susreću bh. potrošači. Takođe, problem je što vrlo često ne znamo i ne možemo ni da zamislimo šta sve jedemo u namirnicama koje koristimo u ishrani.
Najnoviji podatak prema kojem proizvođači meda otvoreno kažu da prilikom zaštite pčelinjih društava od raznih bolesti koriste čak i bojni otrov potvrđuje zabrinutost potrošača da u hrani ima svega osim onog što je korisno njihovom zdravlju. Koje količine tog otrova se mogu naći u medu zavisi od toga koliko je pčelar stručan i koju količinu otrova će staviti u košnicu.
Pored meda, nedavno se pojavila informacija da je stočna hrana u Njemačkoj zatrovana dioksinom, koji prilikom konzumiranja jaja i mesa može da izazove kancerogena oboljenja.
Ovaj podatak je sigurno crvena lampica za BiH s obzirom na to da je opštepoznata činjenica da na naše tržište ulazi sva roba kojoj nijedna druga zemlja ne dozvoljava uvoz.
Tako je preko raznih nelegalnih puteva u BiH uvoženo meso iz Brazila staro i po deset godina, i onda se prepakivalo pod deklaraciju domaćih proizvođača i kao takvo prodavalo. U takvim slučajevima potrošači nikako ne mogu znati porijeklo tih proizvoda.
Uprkos nizu ovakvih i sličnih slučajeva nadležne institucije uglavnom tvrde da spornih proizvoda nema na našem tržištu. Iako se nama najbliža laboratorija u kojoj se može utvrditi da li u stočnoj hrani ima dioksina nalazi u Italiji, u nadležnim bh. institucijama kategorično tvrde da sporne hrane kod nas nema ni pod razno. Na koji način oni to sa sigurnošću znaju ostaje nepoznato, a potrošačima da se nadaju da će izbjeći moguće posljedice.