Ni 12 i po godina od završetka rata u BiH ne zna se kada će biti urađen popis stanovništva. Nevjerovatno je da je nakon Prvog i Drugog svjetskog rata trebalo samo tri godine da se uradi popis stanovništva.
Za neke političare u BiH protekli rat je osnovna prepreka da se ispuni uslov civilizovanog svijeta i popiše stanovništvo.
Tako je popis bio moguć 1921. i 1948. godine, a u eri savremene tehnologije u BiH su neophodni decenijski pregovori da se samo krene u popis stanovništva.
Naravno, problem nije u organizaciji i finansiranju popisa stanovništva, već u nastavku ratnih igara. Koliko god su bošnjački političari u pravu tvrdeći da je demografska slika u BiH nasilno promijenjena, to nije opravdanje da se odgađa popis bez kojeg se ovdje ne može realizovati nijedan značajan projekat. Koliko, u stvari, BiH ima stanovnika, gdje oni žive, kakav je etnički sastav po opštinama...
Ove podatke slušamo skoro svakodnevno, u zavisnosti kojoj političkoj opciji šta zatreba.
Zvanični izvori ili se ne koriste ili njihovi podaci nisu ažurirani, pa svako uzima ono što mu u nekom trenutku odgovara. Insistiranje SDA da se učešće u vlasti bazira na popisu iz 1991. godine, ukoliko se konačno uradi popis 2011. godine, sa njihove politčke pozicije je opravdano, ali da li je to onda realna slika stanja u BiH?
Hoćemo li i dalje živjeti u virtuelnom svijetu vođa gdje smo istovremeno zajedno, jedni pored drugih, podijeljeni ili otcijepljeni?