Naglo zatopljavanje i otapanje snijega, kao i svaka obilnija kiša, velikom broju građana u svim dijelovima BiH donese nevolje, jer se njihove kuće i poljoprivredna dobra nađu pod vodom, a nerijetko im je čamac jedino prevozno sredstvo do stambenih objekata.
Ne bi to bilo toliko čudno da isti građani godišnje na udaru poplava nisu po nekoliko puta. Najčešći uzrok poplava nadležni navode zatrpanost riječnih korita smećem i začepljenje odvoda. Iako se problemi čine rješivim, oni već godinama zadaju glavobolje građanima, koji su, ponekad, i sami nemarni i o okolišu ne brinu dok se ne nađu u nevolji.
Građani ostaju bez usjeva, što će, u godini recesije, i te kako osjetiti na kućnom budžetu, kuće su nerijetko "zarobljene" vodom, pa djeca propuštaju nastavu, odrasli se čamcem dovoze do "kopna" kako bi obezbijedili hranu i ostale dnevne potrepštine.
Poplave rijeka Sane, Spreče, Drine, Save i drugih u BiH stvaraju još otužniju sliku u sumornim vremenima. Građani su, naime, prepušteni sami sebi. Vatrogasci i pripadnici civilne zaštite su u pripravnosti, kako bi evakuirali stanovnike i spriječili ljudske žrtve. Međutim, činjenica je da nadležni ne poduzimaju ništa i da se ne čini ništa kako bi žrtve poplava zadržale svoje dostojanstvo.
Stanovnici poplavljenih područja godinama skreću pažnju da su, nakon povlačenja rijeka u riječna korita, prepušteni sebi i da vlastitim sredstvima saniraju nastale štete. Mnoge općine u BiH izbjegavaju proglasiti stanje prirodne nesreće, jer bi, u tom slučaju, trebali obeštetiti građane. A izgradnja nasipa i rješavanje problema je još nešto što čeka na realizaciju u praksi.
Nadležni bi trebali imati na umu da i žrtve poplava pune budžete i da im treba obezbijediti da ne strahuju od svake kiše.