Po kilometrima izgrađenih autoputeva BiH se nalazi na samom začelju Evrope. Za vrijeme bivše Jugoslavije sve važnije cestovne rute prolazile su sjeverno, istočno i zapadno od BiH, a dobrim dijelom gradili su ih omladinci i radnici upravo iz naše zemlje. Rezultat je da je BiH danas, kada je saobraćajna infrastruktura u pitanju, u kamenom dobu.
Svako ko se redovno vozi na ruti između Banjaluke i Sarajeva, na primjer, dobro zna o čemu govorim.
Veliki hendikep BiH je što je njena teritorija izrazito brdsko-planinska zbog čega je svaki kilometar autoputa barem dvostruko skuplji od uobičajene cijene na manje nepristupačnim terenima. Dodamo li tome postojeću svjetsku finansijsku krizu, ispostavlja se da je izgradnja saobraćajne infrastrukture pravi izazov za cijelu zemlju.
Zbog toga je svaka inicijativa i dogovor za izgradnju modernih saobraćajnica i više nego dobrodošla.
Državni i entitetski ministri saobraćaja su se prekjuče u Mostaru složili da je izgradnja jadransko-jonske saobraćajnice, koja će prolaziti kroz južni dio BiH, prioritet u narednom periodu i dogovorili da hitno budu preduzeti koraci za njenu realizaciju.
Ako se tome doda započeta izgradnja koridora 5c, kao i predstojeća izgradnja mreže autoputeva kroz RS koju će graditi austrijski "Štrabag", postoje dobri izgledi da vožnja između dva veća grada više ne bude avantura sa neizvjesnim ishodom, već najobičnija mirna vožnja.